Hoće li konačno prestati bacati novac?

Jesu li konačno zapuhali neki novi vjetrovi kada je riječ o informatizaciji javne uprave?

Poučeni dosadašnjim iskustvima, gdje se već desetak godina na sav glas najavljuje sve i svašta, pomalo smo oprezni. No čini se da nakon posvemašnje nezainteresiranosti prethodne vlade za bilo kakve dubinske rezove, te Sanaderova fijaska sa servisom Hitro.hr, koji je umjesto suvislog web servisa ponudio samo smanjenje broja šaltera, nova vlast barem razumije problem.

Iako se u medijima to vrlo rijetko spominje, neuvođenje jedinstvenih i racionalnih ICT procesa u državnu upravu jedan je od najvećih propusta bivše vlade. I to ne samo zbog izostanka potencijalnog investicijskog ciklusa, koji bi uz pametno vođenje mogao značiti i nov uzlet domaće IT industrije, koja umjesto toga mora tražiti prilike u regiji, nego i zbog (ne)mogućnosti ostvarivanja znatnih proračunskih ušteda.

Suvremene korporacije, ali i tvrtke srednjih veličina koje vode računa o racionalnom poslovanju, korištenjem ICT tehnologija postižu znatnu optimizaciju, a time i uštede. Istu su logiku prihvatile i mnoge suvremene javne uprave koje su uvođenjem suvremene informatičke infrastrukture uz smanjenje troškova postigle i druge ciljeve, poput transparentnosti poslovanja, ali i služenja građanima putem raznih web servisa kojima je bez obilaženja šaltera omogućeno obavljanje birokratskih poslova.

U Hrvatskoj se, kako se prošli tjedan moglo čuti od vodećih ljudi iz Vlade za ovu problematiku, dosad o svemu ovome nije osobito vodilo računa. Nije da se nije ulagalo u informatizaciju, ali iznos od milijardu kuna, koliko se godišnje trošilo za tu namjenu, prijašnja je garnitura prezentirala kao podatak koji je sam sebi dovoljan kao pokazatelj uspješnosti investiranja u tom sektoru. Istodobno se informatizacija javne uprave provodila parcijalno, svako ministarstvo ili institucija počinjalo je projekt otpočetka, nepovezano i nekoordinirano. Konačan rezultat jest rasulo koje je, sada kada je počelo dubinsko snimanje, iznenadilo i najpesimističnije.

Prema onome što je iznio Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, planova i vizije ne nedostaje. Primjerice, ideja da se oko postojećeg uspješnog projekta kao što je uvođenje OIB-a, koji je trenutačno na raspolaganju samo Ministarstvu financija, napravi svojevrsni zametak buduće informatizacije državne uprave, pokazuje da će se tražiti optimalna rješenja te kontinuitet tamo gdje je to moguće. No velik dio toga trebat će početi raditi ispočetka, za što će biti potrebni i pozamašni iznosi, pa se valja nadat će da nakon hvalevrijednog uočavanja problema konačno početi njegovo sustavno rješavanje.