Komentar: Dok građani tek računaju svoje plaće, poduzetnici bi trebali biti zadovoljni jakim potezima Vlade

Nema sumnje da će među mjerama i smjernicama za izradu ovogodišnjeg proračuna najviše reakcija u javnosti uzrokovati promjene u porezu na dohodak, kojima se mijenjaju razredi na koje će se primjenjivati dosadašnje stope tog poreza. 

Rasprava o promjenama u porezu na dohodak u prvi će mah vjerojatno zasjeniti i raspravu o (ne)realnosti Vladinih makroekonomskih projekcija za ovu godinu i sljedeće dvije godine, (ne)dovoljnom smanjenju javne potrošnje, ali i predložene mjere koje će Milanovićeva vlada poduzimati radi povećanja konkurentnosti i likvidnosti poduzetnika.

Osim 7,4-postotnog rasta kapitalnih investicija nakon njihova gotovo 19-postotnog pada u protekle dvije godine, što bi trebalo najsnažnije pogurati planirani rast BDP-a u ovoj godini za 0,8 posto i osigurati važnije poslove poduzetnicima ponajprije radi supstituiranja uvoza u sektoru energetike i usluga, Milanovićev kabinet posegnuo je i za dodatnim mjerama koje im idu na ruku.

Dvopostotno smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje od 1. srpnja do kraja će godine poduzetnicima „uštedjeti“ oko 2,4 milijarde kuna, a smanjivanje vodnog doprinosa, naknade za općekorisne funkcije šuma i indirektnog dijela spomeničke rente u ovoj će godini njihove blagajne rasteretiti za dodatnih 350 milijuna kuna. Dokapitalizacija HBOR-a za 500 milijuna kuna osigurat će im dodatne povoljnije kredite, a mnogima će značiti i postupno 15-mjesečno produljenje rokova plaćanja PDV-a sa 30 na 45 dana. Jednako kao i podizanje granice ulaska u sustav PDV-a na 230.000 kuna.

Objavljujući osnovne konture ovogodišnjeg proračuna, Milanovićeva vlada još jednom je obećala da će izmjenama Zakona o poticanju ulaganja uvesti znatne olakšice za reinvestiranu dobit, što će također ići na ruku poduzetnicima, pogotovo onima koji namjeravaju razvijati svoje tvrtke. Ponovila je i da će od početka sljedeće godine smanjiti stopu PDV-a na deset posto na dio turističkih i ugostiteljskih usluga.

I zato dok zemlja bude brujala o tome je li Milanovićeva vlada povećanjem stope PDV-a i izmjenama poreza na dohodak građane dodatno lupila po džepu prekršivši predizborno obećanje da će biti socijalno osjetljiva, poduzetnici bi uglavnom trebali biti zadovoljni njezinim prvim „jakim“ proračunskim potezima i najavljenim zakonskim promjenama koje će uslijediti. Naravno, pod uvjetom da ih Milanovićeva vlada dosljedno i provede.