Vjeruje i da su braniteljske mirovine u sadašnjem obliku uvedene kako bi se braniteljima trajno zatvorila usta i odvratilo ih se od pobune protiv vladajućih društvenih odnosa. Iako se većina branitelja nije borila za društvene odnose bremenite nepravdama, ne bune se protiv njih jer su im masovno osigurane povlaštene mirovine, smatra Vera Jelčić i dodaje da je i zbog načela pravednosti nužno obaviti reviziju registra branitelja i svih braniteljskih mirovina.
Profesorica Jelčić uprla je prstom u dio razloga zašto u Hrvatskoj vladajuće elite još uvijek šute o reformi mirovinskog sustava, iako je očito da se neće moći još dugo u proračunu osiguravati najmanje trećina novca za isplatu mirovine jer mirovinski doprinosi ne mogu držati korak s rastom broja umirovljenika i porastom sredstava za isplatu mirovina, pogotovo ne uz istodobni pad zaposlenosti.
Mirko Hempel iz zaklade Friedrich Ebert zaključuje, pak, da i njemačke političke elite reformi mirovinskog sustava prilaze kao da hodaju po jajima jer zbog starenja stanovništva umirovljenici već čine 45 posto ukupnog njemačkog biračkog tijela, pa nije uputno navući njihov bijes jer ga mogu iskaliti već na prvim sljedećim izborima.
Unatoč tome, vladajući u Njemačkoj su za dvije godine produljili starosnu granicu za umirovljenje, smanjili udjel mirovine na 70 posto zadnje isplaćene plaće te tragaju za stimulativnim mjerama kojima bi se zaposlene potaknulo na što dulji ostanak u sferi rada jer bi bez toga njemački mirovinski sustav bankrotirao.
Simptomatično je i što raspravu o reformi mirovinskog sustava u Hrvatskoj inicira i gura Savez samostalnih sindikata. Sindikalni čelnici ispravno procjenjuju da je krajnje vrijeme za organizirano i osmišljeno mijenjanje mirovinskog sustava, jer kad i ako dođe do njegova sloma ceh će platiti sve malobrojniji zaposleni i sve brojniji umirovljenici.
Vladajuće političke elite treba natjerati da se što prije prihvate mirovinskih reformi jer kad sustav upadne u još težu krizu u panici će redom rezati mirovine i mirovinska prava te podizati doprinose i poreze, kao što to čini aktualna grčka vlada zato što njezini prethodnici nisu mrdnuli ni malim prstom kako Grčka ne bi bankrotirala.
Profesorica Jelčić uprla je prstom u dio razloga zašto u Hrvatskoj vladajuće elite još uvijek šute o reformi mirovinskog sustava, iako je očito da se neće moći još dugo u proračunu osiguravati najmanje trećina novca za isplatu mirovine jer mirovinski doprinosi ne mogu držati korak s rastom broja umirovljenika i porastom sredstava za isplatu mirovina, pogotovo ne uz istodobni pad zaposlenosti.
Mirko Hempel iz zaklade Friedrich Ebert zaključuje, pak, da i njemačke političke elite reformi mirovinskog sustava prilaze kao da hodaju po jajima jer zbog starenja stanovništva umirovljenici već čine 45 posto ukupnog njemačkog biračkog tijela, pa nije uputno navući njihov bijes jer ga mogu iskaliti već na prvim sljedećim izborima.
Unatoč tome, vladajući u Njemačkoj su za dvije godine produljili starosnu granicu za umirovljenje, smanjili udjel mirovine na 70 posto zadnje isplaćene plaće te tragaju za stimulativnim mjerama kojima bi se zaposlene potaknulo na što dulji ostanak u sferi rada jer bi bez toga njemački mirovinski sustav bankrotirao.
Simptomatično je i što raspravu o reformi mirovinskog sustava u Hrvatskoj inicira i gura Savez samostalnih sindikata. Sindikalni čelnici ispravno procjenjuju da je krajnje vrijeme za organizirano i osmišljeno mijenjanje mirovinskog sustava, jer kad i ako dođe do njegova sloma ceh će platiti sve malobrojniji zaposleni i sve brojniji umirovljenici.
Vladajuće političke elite treba natjerati da se što prije prihvate mirovinskih reformi jer kad sustav upadne u još težu krizu u panici će redom rezati mirovine i mirovinska prava te podizati doprinose i poreze, kao što to čini aktualna grčka vlada zato što njezini prethodnici nisu mrdnuli ni malim prstom kako Grčka ne bi bankrotirala.