Komentar: Tko laže o mitu Sanaderu, a tko samo ne govori istinu?

Kada državna odvjetništva dviju zemalja imaju toliko različita saznanja, svjedoke i dokaze, te u konačnici stajalište o istom slučaju, a ne nalaze se na suprotnim stranama u procesu, vrijedi se zamisliti.

Mađarsko državno odvjetništvo u ponedjeljak je preko mađarskih medija pustilo vijest kako nitko od Molovih direktora nije počinio nikakvo kazneno djelo u korist naftne kompanije Mol. Tvrde da su proveli opsežnu istragu i ispitali relevantne svjedoke. Za mađarska pravosudna tijela tu se prekida svaka daljnja istraga o tomu je li predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi isplatio bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu 10 milijuna eura kako bi mađarska tvrtka bez dovoljnog broja dionica preuzela kontrolu i upravljanje Inom. To je ujedno treća jasna poruka hrvatskom Državnom odvjetništvu.

Naime, u lipnju su Mađari odbili zahtjev hrvatskih tijela o ispitivanju Hernadija, tvrdeći da bi prenošenje podataka ugrozilo sigurnost Mađarske, što nije u nacionalnom interesu te zemlje. U prosincu se na isti upit nisu ni oglasili. Sada zapravo tvrde da nema ni potrebe za saslušanjem. Štoviše, u priopćenju poručuju kako njihovi dokazi i svjedoci pobijaju dokaze i svjedočenja ljudi koje je ispitao DORH.

Između redaka poručuju hrvatskim istražiteljima da postoje naznake kriminalnih radnji, ali da one nisu povezane s Molom, već čini se s Rusima, pa bi aktivnosti hrvatskih istražitelja sada morale biti usmjerene drugdje. Hrvatsko odvjetništvo naglašava kako vijest koju je mađarsko odvjetništvo pustilo svojim medijima, ne obavijestivši prethodno hrvatska tijela, ne utječe na proces u Hrvatskoj. Uvjereni u čvrstinu prikupljenih dokaza nastavljaju kazneni postupak protiv Hernadija.

Mađari već dulje sumnjaju u lažno svjedočenje Roberta Ježića, kao jednog od posrednika u navodnom davanju mita za dobivanje kontrole nad Inom. Hrvatskoj strani, pak, posve je neuvjerljiva nedavno plasirana priča u Jutarnjem listu prema kojoj je ruski oligarh i raniji Molov partner, Mihail Gucerijev, preko ciparskih tvrtki htio u Hrvatskoj osigurati naftovod Družba Adria. Naime, on je u Budimpešti svjedočio u korist Mola. Čiji su svjedoci nevjerodostojni, te pokušavaju li se zaštiti ili utopiti pojedini akteri u priči, zasad nije posve jasno.

No sigurno je to da se nalazimo usred najvećeg slučaja ikad pokrenutog u Hrvatskoj, u kojem se sudi jednom bivšem premijeru. Stoga je bitno da istraga bude maksimalno detaljna. Da ode do najdaljih granica. Jer ne sudi se samo pojedincima, niti vlasništvu nad velikom kompanijom. Presuda i sva daljnja saznanja mogli bi imati neprocjenjive posljedice za Hrvatsku i Mađarsku.