Komentar: Vizionari s mrkvom i batinom

Jučerašnji sastanak u Ministarstvu gospodarstva, na kojem su se našli vodeći ljudi iz Vlade i domaćih telekomunikacijskih kompanija, pokazao je kako je poruka koja im je upućena putem ponovnog uvođenja „harača“ od šest posto itekako dobro shvaćena. Iako je nekima u prvi tren zvučalo paradoksalno kako se to uvođenjem dodatnog poreza misle potaknuti investicije, sada je sasvim jasno kako je riječ o posve izravnom upozorenju da se od tvrtki iz ovog sektora očekuje da dobar dio svoje dobiti reinvestiraju, a ne samo uplaćuju na račune inozemnih središnjica. Ukoliko pak to neće činiti, alternativa je – harač.

Nakon prvobitnog glasnog protivljenja, telekomi su shvatili da je vrag odnio šalu, pa već od proteklog tjedna javno zazivaju sastanak sa vladinim čelnicima kako bi i sami ponudili svoje prijedloge, te odobrovoljili Vladu da ukine ovaj porez. Uostalom, i sam sastanak je odgađan, što bi se također moglo shvatiti kao potez kojim se porezom pogođene tvrtke ostavljaju još neko vrijeme da se krčkaju na laganoj vatrici. Pa čak i nakon optimističkog tona jučerašnjeg sastanka, na kojem je Vlada otvorila mogućnost za ukidanje harača ukoliko se pokrenu investicije u ovom sektoru, sasvim je jasno da će se telekomi prije toga morati svojski potruditi i odraditi dobivenu domaću zadaću.

Sama odluka o dodatnom porezu na prihode od govornih usluga, SMS-ova i MMS-ova znači prikupljanje 300 milijuna eura na godišnjoj razini, a iako bi teoretski mogla biti na snazi do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i ministar financija Slavko Linić kaže kako to ne mora biti slučaj. Uostalom, i telekomi su upozoravali na činjenicu kako su praktički jedina industrija koja je zahvaćena ovakvim porezom, pa i na moguću neustavnost takve odluke, no očito je da su shvatili da je dogovor najbolji način rješavanja problema.

Naravno, ima i teza po kojima je cijela akcija provedena u dogovoru s nekim telekomima, kako bi od svojih inozemnih centrala dobili znatno većem iznose za ulaganja od onih koji su ranije bili predviđeni, budući da je riječ o još jednoj, možda i najtežoj recesijskoj godini.
Kako god bilo, uz batinu Vlada očito namjerava koristiti i mrkvu, a to pokazuje i činjenica da je prihvaćen i jedan od prijedloga koji je proteklog tjedna iznio prvi čovjek HT-a Ivica Mudrinić, odnosno raspisivanje natječaja za frekvencijski spektar koji je ostao slobodan nakon gašenja analogne televizije. Što će iz svega ispasti ostaje da se vidi, no za sada se čini kako ova Vlada ima puno jasniju viziju infomatičkog i telekomunikacijskog razvoja Hrvatske od svih dosadašnjih, bez obzira iz kojeg dijela političkog spektra dolazile.