U Hrvatskoj danas ima čak 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina, a u tom „privilegiranom sustavu“ nalazi se 181.224 korisnika. Za njihove mirovine mjesečno se izdvaja više od 720 milijuna kuna. No, problem nije samo u načinu stjecanja mirovine preko političkih funkcija i stranačkih kadroviranja nego i u visini mirovina. Najveći revolt u javnosti izazivaju tzv. saborske mirovine, a to nije ni čudno ako se zna da prosječni umirovljenik mjesečno dobije 2166 kuna dok je mirovina bivšeg saborskog zastupnika oko 10 tisuća kuna.
I dok je jedan kuhar morao „odguliti“ 35 godina za štednjakom, saborski je zastupnik samo trebao mirno odsjediti u svojoj klupi četiri godine, a da čak nije trebao ni misliti ni „beknuti“ već samo dizati ruku kako stranka kaže. U Hrvatskoj saborsku mirovinu prima gotovo 500 osoba, pa ako se to pomnoži s prosjekom, dobije se respektabilna svota od pet milijuna kuna mjesečno.
Ove su godine u svrhu štednje povlaštene mirovine smanjene 10 posto, a saborskim je zastupnicima ukinut, gle čuda, neograničeni besplatni javni prijevoz. Ostaje, međutim, bolna činjenica da oko 80 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od 3000 kuna, i da čak 74 posto umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život.
Hrvatski mirovinski sustav prema mnogim je pokazateljima pred slomom, prije svega zbog činjenice da ima 1,15 milijuna umirovljenika te da na jednog aktivnog radnika dolazi 1,28 „penzića“. No, teško da će išta biti bolje dok oni koji kroje zakone ne budu spremni prekrižiti svoje privilegije, a fotelju u koju su sjeli ne prihvate kao dužnost i radno mjesto koje se ni po čemu ne razlikuje od mjesta kuhara za štednjakom.
I dok je jedan kuhar morao „odguliti“ 35 godina za štednjakom, saborski je zastupnik samo trebao mirno odsjediti u svojoj klupi četiri godine, a da čak nije trebao ni misliti ni „beknuti“ već samo dizati ruku kako stranka kaže. U Hrvatskoj saborsku mirovinu prima gotovo 500 osoba, pa ako se to pomnoži s prosjekom, dobije se respektabilna svota od pet milijuna kuna mjesečno.
Ove su godine u svrhu štednje povlaštene mirovine smanjene 10 posto, a saborskim je zastupnicima ukinut, gle čuda, neograničeni besplatni javni prijevoz. Ostaje, međutim, bolna činjenica da oko 80 posto hrvatskih umirovljenika prima mirovinu manju od 3000 kuna, i da čak 74 posto umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život.
Hrvatski mirovinski sustav prema mnogim je pokazateljima pred slomom, prije svega zbog činjenice da ima 1,15 milijuna umirovljenika te da na jednog aktivnog radnika dolazi 1,28 „penzića“. No, teško da će išta biti bolje dok oni koji kroje zakone ne budu spremni prekrižiti svoje privilegije, a fotelju u koju su sjeli ne prihvate kao dužnost i radno mjesto koje se ni po čemu ne razlikuje od mjesta kuhara za štednjakom.