Belje i Dalekovod lani jedini ostali bez ponude za preuzimanje

Nakon što je prošlo četiri godine od rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Uprava osječkog Konikoma odlučila je dati ponudu za preuzimanje Slavonijatekstila. Kako je Konikom priopćio na Zagrebačkoj burzi, nakon što Hanfa prihvati njegov zahtjev za odobrenje ponude, namjerava je objaviti u zakonskom roku. Inače, Konikom u vlasništvu Zdravka Jelića bavi se trgovinom tehničkom robom i u Slavonijatekstilu drži 63,5 posto dionica. Obveza davanja ponude za preuzimanje Slavonijatekstila za tu je tvrtku nastala još u listopadu 2004. godine, a Hanfa je rješenje za Konikom objavila sredinom rujna 2007. godine. Što je Konikom ponukalo da napokon odluči dati ponudu za preuzimanje, ostaje nepoznato, jer članovi Uprave nisu dostupni za komentar.

Iako su ponude za preuzimanje bolna točka hrvatskog tržišta kapitala, tijekom prošle godine obveznici su postali malo discipliniraniji. Prema podacima s Hanfinih internetskih stranica, u prvom lanjskom polugodištu poštovana je obveza davanja ponude za preuzimanje Valamar Adria Holdinga, pulskog Tehnomonta, Slavonskoga zatvorenoga investicijskog fonda, splitskog Koteksa te Podravske banke. Drugo je polugodište donijelo ponude za preuzimanje Cromarisa, Belišća, Hrvatskih duhana te Banke Brod.
 

Dvije iznimke

Iznimku je lani napravila najveća hrvatska privatna kompanija Agrokor, koja za sada odbija dati ponudu za preuzimanje Belja. Podsjetimo, Hanfa je početkom listopada donijela rješenje o Agrokorovoj obvezi, a kompanija Ivice Todorića u procesu je pravnog osporavanja regulatorove odluke, čak i putem ustavne tužbe. Ako objavi ponudu za preuzimanje, Agrokor bi trebao iskrcati 800-tinjak milijuna kuna za preostale dionice Belja. Osim Agrokora, lani utvrđena obveza davanja ponude za preuzimanje za sada osobito ne dira ni skupinu koja treba dati ponudu za preuzimanje Dalekovoda. Riječ je o predsjedniku Uprave te kompanije Luki Miličiću, zatim Tomislavu Belamariću, Kreši Kraljeviću, Damiru Skansiju i bivšem dekanu Ekonomskog fakulteta Darku Tipuriću te tvrtkama Credos i Telegra. U njihovu je slučaju Hanfa utvrdila isprepletenu financijsku konstrukciju putem koje je spomenuta skupina stekla vlasničku kontrolu nad Dalekovodom.

Prema zakonu, obveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastaje ako netko prijeđe prag od 25 posto dionica u određenoj tvrtki. Tada mora ostalim dioničarima ponuditi otkup i njihovih dionica po cijeni koja ne može biti niža od najviše cijene po kojoj je stjecao dionice u zadnjih godinu dana. Ponuda se može dati i dobrovoljno, a u suprotnom slučaju obvezu davanja ponude utvrđuje Hanfa. Nakon njezina rješenja obveznik ima jednomjesečni rok da regulatoru podnese zahtjev za odobrenje ponude.
 

Bez sankcija

Međutim, najveći je problem zakonske regulative što nije propisana efikasna sankcija za one koji se ogluše na Hanfina rješenja. Obveznici se uglavnom godinama tuže s Hanfom ne bi li isposlovali ukidanje rješenja. Ako izgube parnicu, što je većinom slučaj, protiv neposlušnih Hanfa može podnijeti prekršajne prijave, a zakonom propisane kazne kreću se od 200.000 do milijun kuna. Na prvi pogled velik iznos, no kako se u ponudama za preuzimanje vrlo često isplaćuju iznosi od nekoliko desetaka, pa i stotina milijuna kuna, obveznicima koji se odluče ignorirati Hanfino rješenje puno je „isplativije“ platiti kaznu.

Doduše, regulator na raspolaganju ima još jedan instrument, a to je oduzimanje glasačkih prava na skupštini dioničara. Međutim, ta se sankcija u pravilu odnosi samo na sporne dionice kojima je prijeđen prag. Budući da takvi dioničari u pravilu imaju većinske udjele, oduzimanje glasačkih prava nad nekoliko postotaka dionica njima ne predstavlja prevelik problem. U slučaju da ponuda za preuzimanje nije dana, malim dioničarima preostaje parničenje kako bi zaštitili svoja prava. Na taj korak odlučili su se i mali dioničari Belja, koje zastupa splitski odvjetnik Dino Puljić.

„Zastupamo određen kontigent malih dioničara Belja, a svaki dan javljaju se novi. S nama je kontaktiralo stotinjak dioničara, a očekujem da bi se broj mogao popeti na nekoliko stotina. Valja naglasiti kako procesi još nisu pokrenuti, nego su u pripremi, odnosno tužbe još nisu podnesene nadležnom Trgovačkom sudu“, kazao je Puljić za Business.hr. „To ne znači da čekamo završetak pravnog sporenja Agrokora na Upravnom i Ustavnom sudu jer ni jedna ni druga Agrokorova tužba ne odgađa izvršenje Hanfina rješenja. Prema mome mišljenju, Hanfino rješenje posve je utemeljeno na pozitivnim zakonskim propisima i postoje male šanse da bi Agrokor uspio s ustavnom i upravnom tužbom. S obzirom na navedeno, postoje objektivne šanse za uspjeh malih dioničara u idućim postupcima“, optimističan je Puljić.
 

Još 15 slučajeva

U Hanfinoj arhivi neobjavljenih ponuda za preuzimanje može se naći, bez Konikoma, još 15 slučajeva od kojih najstariji datira iz listopada 2006. godine. Štoviše, neke tvrtke koje su trebale dati ponudu za preuzimanje ili su bile ciljno društvo danas više ne postoje. Najstariji je slučaj ponuda za preuzimanje Jadrana koju je trebala dati tvrtka Jadran-produkt. Iz te 2006. godine stoji još obveza propale Fima Grupe te Fima vrijednosnica, Milana Horvata i Vlatka Hajdina za preuzimanje tadašnje Fime Validus. Njihovu je tužbu Upravni sud u travnju 2010. odbio. Treći slučaj iz 2006. je obveza za sisački Herbos - danas u stečaju - za koji su ponudu trebali dati Tomislav Vrhovac te tvrtka V. S. T. - Trend. Vrhovčevu tužbu sud je odbacio u listopadu 2009. godine.

Na osporavanje Hanfina rješenja odlučili su se i Vinko i Jagor Grubišić, koji su trebali 2007. dati ponudu za preuzimanje Jadran filma. No i njihovo je parničenje u studenom 2007. završeno odbijanjem tužbe. Uz ponudu za Brionku, iz 2007. datira i možda najeksponiraniji slučaj - ponuda za preuzimanje Magme koju je trebao dati bračni par Fižulić. Pravno osporavanje za Goranka i Biserku Fižulić zaključeno je u kolovozu 2010. kada je njihovu tužbu sud odbio. Za TOZ Penkalu i Industrogradnju trebalo je dati ponudu 2008. godine, a za 2009. ostala su tri slučaja - ponude za Liburniju Rivieru hotele, Lagunu Novigrad i Kamensko. Za 2010. godinu ostala su četiri slučaja - ponude za Jadrankamen, Elektropromet, Badel 1862 i Transadriju.