Direktor West Gatea: Donese li Vlada strategiju i jasne ciljeve, bit će lakše i kupcima

Trgovina je prošle godine jedva počela bilježiti malene stope rasta, a za ovu joj godinu makroekonomisti opet predviđaju crnu statistiku. Povratak recesije, rast nezaposlenosti, povećanje PDV-a... sve će se to neizbježno odraziti na potrošnju građana. Kako se trgovački centri pripremaju za još jednu tešku godinu, razgovarali smo sa Stjepanom Iveljićem, direktorom West Gatea, najvećega trgovačkog centra u Hrvatskoj.

 Jesu li posjetitelji West Gatea u prosincu potrošili više ili manje nego 2010.?
 
- Prema podacima koje smo dobili od zakupaca, promet je u prosjeku bio veći između 3,5 i 4 posto u odnosu na 2010. godinu. Na veću potrošnju utjecao je i psihološki moment vezan uz političke promjene u Hrvatskoj. Ljudi su osjetili da se nešto mijenja. Nakon dvije godine krize i odricanja, u predblagdansko vrijeme odlučili su sebi dati malo oduška. Primjerice, jesen je po prometu bila 10 posto lošija od jeseni 2010. godine, i to u svim centrima, radi tzv. produžetka ljeta, ali i makroekonomske situacije.
 
Najavljuje se povratak recesije, a trgovina je prva na udaru. Kako ublažiti negativne posljedice?
 
- Doba iracionalne kupnje završilo je još krajem 2010. i tu se ništa neće promijeniti. U krizi smo još uvijek i bojim se da će se ona nastaviti i u prvoj polovin ove godine. Ova će godina biti ekonomski izuzetno teška, no bitno je što će se događati u političkom i društvenom segmentu. Važno je da se definira u kojem smjeru idemo. Dosad su stizali samo probni baloni, a za gospodarstvenike to nije dobar signal. Ono što očekujemo od Vlade RH su strategija i jasni ciljevi, a onda će i kupcima biti jednostavnije jer osim krize još je gora depresija. Povećanje PDV-a neće jako utjecati na pad potrošnje ako se paralelno s povećanjem PDV-a donesu mjere o poreznom rasterećenju građana i gospodarstvenika. Bitno je da se građanima omogući određena sigurnost, jer ako ljudi osjete da imaju sigurno radno mjesto i redovite plaće, onda će i više trošiti.
 
Kada ste prije dvije godine došli na mjesto direktora West Gatea, centar je imao dosta problema, zakupci su odlazili... Kakva je situacija danas?

- Centar je otvoren 11. studenoga 2009., u samom jeku krize, a imidž mu je nakon otvaranja bio narušen. Unatoč određenim spekulacijama, nismo postali „centar slučaj“, već smo se uspjeli profilirati kroz ciljane akcije kao centar fokusiran na modu, a nudi sve što je potrebno za cijelu obitelj. Smanjili smo operativne troškove poslovanja i uspostavili partnerski odnos sa zakupcima. Možemo se pohvaliti da smo zbog krize izgubili mali broj zakupaca, a prošle godine u centar je došlo 17 novih. U kriznom razdoblju pomogli smo zakupcima kroz dulje rokove plaćanja, a dijelu zakupaca smanjili smo najamnine u određenom razdoblju.
Na ukupno 100.000 četvornih metara prodajnog prostora imamo 92 posto popunjenosti, a kada je centar počeo raditi ona je iznosila 89 posto. Svaka popunjenost veća od 90 posto velik je uspjeh, a cilj nam je u ovoj godini doseći popunjenost od 95 posto. Promijenio se i profil zakupaca. H&M je odlučio u našem centru otvoriti trgovinu s najvećim dječjim odjelom, a imamo i najveći Sony Centar u Hrvatskoj. 
 
Koliko ste posjetitelja imali lani u West Gateu, a koliko ih je kroz centar prošlo 2010.?

- Posjećenost nam je lani porasla 10 posto u odnosu na godinu prije. Kroz svaki od tri najveća trgovačka centra u Zagrebu godišnje prođe cjelokupna populacija Hrvatske, oko 4,7 milijuna ljudi. West Gate nije najposjećeniji iako smo najveći u Hrvatskoj. Broj posjetitelja je važan, ali još je važnija kupovna moć, tj. da od 100 kupaca njih 90 u centru nešto i kupi. Ipak živimo od prodaje.
 
Kakvi su poslovni planovi za ovu godinu?
 
- Bit ćemo zadovoljni ako ostvarimo rezultat iz prošle godine, prije svega zbog najava o povećanju stope PDV-a. Međutim, naša je prednost što imamo dosta kupaca iz Slovenije, a oni su ipak bolje platežne moći. Dolaze nam iz pograničnih područja, pa je i dio naših marketinških akcija usmjeren na Sloveniju, ali i na BiH iz koje nam dolaze organizirane šoping ture jer radije idu kupovati u Hrvatsku nego u Austriju. West Gate nije samo zagrebački, već pravi regionalni centar. Iz zagrebačkog prstena dolazi nam više od 70 posto posjetitelja, 6 do 7 posto je iz Slovenije, a ostatak  iz Zagorja kojima smo prva šoping destinacija, zatim iz Karlovca i sa sisačkog područja.
Ove godine planiramo početi realizirati i gradnju najvećeg retail parka u Hrvatskoj. Naime, trgovački centar West Gate manji je segment budućeg retail parka, koji bi trebao obuhvatiti čak milijun četvornih metara. U tijelu su razgovori s potencijalnim ulagačima.
 
Imate li najave dolaska novih brendova?
 
- Yoma, sportski brend iz Španjolske, dolazi nam za dva mjeseca i otvara prvi dućan u Hrvatskoj, zatim Image Haddad, Office Shoes, Mass. Gotovo svi brendovi registrirani u Hrvatskoj prisutni su i u West Gateu. Još pregovaramo s dva nova brenda iz Italije.
 
Kako nagovoriti kupca da dođe baš u West Gate, koji je izvan Zagreba, a ne u neki centar u gradu?
 
- Uveli smo besplatne autobuse iz Zagreba i Zaprešića kako bismo prevladali tu psihološku barijeru da smo udaljeni od grada. Autobusima nam tjedno dolazi 20 do 25 tisuća ljudi. Prvi u Hrvatskoj uveli smo noćni šoping koji radimo u određenim vremenskim intervalima, a on nam podiže posjećenost za 100 do 150 posto. Late Night Shopping postao je prepoznatljiv brend i event koji neki pokušavaju kopirati. U ponudi imamo i različite događaje koji tematski pokrivaju sve skupine posjetitelja - Beauty Street, Cro-a-Porter, Only Men Stuff, Hapy Friday, Dani kuhinje... Dodatni sadržaji važni su kao i ponuda u trgovinama te omjer cijene i onoga što se nudi. Kupcima treba dati mogućnost izbora.
 
Smatrate li da Zagreb, s obzirom na broj stanovnika i kupovnu moć, ima previše trgovačkih centara? 

- S otvaranjem još jednog centra na istoku popunjenost je u Zagrebu dosegnula maksimum. No, najavljuje se otvorenje još dva-tri centara, što je prema broju stanovnika i kupovnoj moći za Zagreb previše. Ipak, sumnjam da će ijedan od centara propasti, ali će se morati profilirati. Vjerojatno će ostati samo četiri šoping centra općeg tipa, dva u zapadnom dijelu grada te dva u Novom Zagrebu, a centri na istoku Zagreba postat će kvartovski. Problem je što u svim trgovačkim centrima rade isti zakupci. S otvaranjem novih centara zakupci moraju kupiti više robe, zaposliti više ljudi, a promet im ne raste, već se isti kolač samo više dijeli. Mislim da nema potrebe da svi zakupci idu u sve centre i to se sve više pokazuje kao pogrešna poslovna odluka.