Evo kada se isplati ulaganje u energetsku učinkovitost

U ova krizna, recesijska vremena, kada je kretanja na financijskom tržištu vrlo teško dugoročno predvidjeti, a poslovni se planovi često mijenjaju i prilagođavaju i nekoliko puta tijekom godine, mali obrtnici, ali i vlasnici većih tvrtki i proizvodnih pogona u pravilu će se, nastojeći očuvati koliko-toliko pozitivno poslovanje i opstanak tvrtke, odreći svih ulaganja i troškova koji ne nose konkretnu poslovnu dobit u kraćem razdoblju. 

Jedno od takvih ulaganja nerijetko je i ono u povećanje energetske učinkovitosti poslovnog prostora, skladišta ili industrijskog pogona, jer u pravilu gubi bitku u konkurenciji s podmirenjem osnovnih troškova poslovanja.
 
No takav način razmišljanja samo je kratkoročno opravdan. Naime, ulaganje u poboljšanje energetske učinkovitosti vlastite tvrtke doista je velik investicijski zalogaj koji neće donijeti opipljive rezultate već za mjesec ili dva, ali će obrtnicima i gospodarstvenicima koji se ipak odluče na taj korak donijeti dugoročnu korist kroz trajno smanjenje operativnih troškova poslovanja – posebno u sektorima u kojima trošak energije igra važnu ulogu u krajnjoj cijeni proizvoda - te povećanje konkurentnosti i olakšan pristup domaćim i stranim tržištima.

A to je, priznat ćete, važno jamstvo ne samo opstanka, već i poboljšanja poslovanja u trenutku kada se Hrvatska nalazi pred vratima vrlo zahtjevnog tržišta Europske unije.  
 

Energetski pregled

Onima, dakle, koji procijene da je ulaganje u projekt povećanja energetske učinkovitosti poslovnog prostora ili pogona isplativa investicija ključna je kvalitetna i konkretna pomoć u početnoj procjeni stanja objekta, bez obzira na to je li riječ o poslovnoj zgradi u kojoj dominiraju uredi ili o proizvodnom pogonu, skladišnom prostoru ili industrijskoj hali.

Početni energetski pregled, kako nam je objasnila Danica Maljković iz Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ (EIHP), sastoji se od preliminarnog pregleda objekta i provjere postojećih podataka o troškovima za energente u posljednje tri godine kako bi se stekao uvid u potrošnju energije i prikupili podaci za izradu procjene isplativosti i visine ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti postojećeg objekta.

 
Prilikom procjene uzimaju se u obzir troškovi svih vrsta energenata (grijanja ili hlađenja objekta, proizvodnja tehnološke pare u industrijskim pogonima, potrošnja prirodnog plina, električne energije,...), procjenjuju se fizikalni parametri objekta, ali i klimatski uvjeti u kojima se zgrada nalazi, te se razmatra mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Osim stručnjaka EIHP-a, koji imaju iskustvo u izradi takvih procjena, slične usluge pružaju i brojne konzultantske tvrtke u Hrvatskoj.
 
Prikupljeni podaci uspoređuju se s prosjecima potrošnje energenata po jedinici proizvoda u određenom industrijskom sektoru u Hrvatskoj, ali i u zemljama EU, uzimajući pritom u obzir veličinu tvrtke i njezin proizvodni kapacitet, te se ocjenjuje potencijal uštede energije.

Ako se, kaže Maljković, procijeni da pregledani objekt ima potencijal uštede energije od najmanje 20 posto ili više u odnosu na postojeće stanje, praksa je pokazala da će se takvo ulaganja isplatiti i u tom se slučaju potencijalnom investitoru predlaže ulazak u detaljna, dubinska mjerenja i analizu objekta, instalacija, opreme, postrojenja i pogona kako bi se došlo do preciznijih podataka o visini troškova investicije i konkretnih procjena ušteda te načinio terminski plan potrebnih zahvata.
 
Osim nekolicine domaćih banaka koje su posljednjih nekoliko godina bile spremne financijski pratiti izradu spomenutih elaborata i procjena isplativosti ulaganja u projekte povećanja energetske učinkovitosti malih i srednjih poduzeća putem namjenskih kreditnih linija, gospodarstvenici koji se odluče na taj korak financijsku podršku za dovršenje projekta mogu dobiti i od Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).

Ta je europska bankovna institucija prije tri godine razvila program izravnog financiranja projekata održive energije za Zapadni Balkan (Western Balkans Sustainable Energy Direct Financing Facility - WeBSEDFF), odnosno investicijski program za kreditiranje domaćih tvrtki koje ulažu u projekte obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti u svim industrijskim sektorima (jedan od zanimljivijih svakako je turistički sektor).

Individualni projekti podizanja energetske učinkovitosti proizvodnih pogona i objekata u vlasništvu manjih ili srednjih tvrtki mogu se financirati kroz spomenute EBRD-ove kreditne linije u iznosu od jednog do šest milijuna eura, odnosno do 65 posto ukupne vrijednosti projekta, na rok do 15 godina uz odgovarajući poček, ovisno o visini investicije, te uz mogućnost ostvarenja dodatnog poticaja u iznosu od 10 posto ukupne vrijednosti kredita za smanjenje emisija stakleničkih plinova koje će se postići kroz  financirani projekt. Poticaji se isplaćuju kroz smanjenje glavnice odobrenog kredita.
 

Financiranje 

Spomenute investicijske programe EBRD provodi izravno ili u partnerstvu s domaćim komercijalnim bankama u svakoj od zemalja na koje se program odnosi (Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Srbija i Crna Gora).

Za hrvatsko tržište financijska se pomoć realizira kroz kreditne linije za potporu privatnog sektora Hrvatske (CroPSSF - Croatian Private Sector Support Facility), i to do maksimalno pet milijuna eura za financiranje energetski učinkovite tehnologije (CroPSSF Održiva energija) te do milijun eura za kreditiranje poboljšanja kvalitete proizvoda primjenom EU standarda (CroPSSF Konkurentnost).

Kreditne su linije namijenjene svim privatnim tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva koje su registrirane i posluju u Hrvatskoj, a spremne su predložiti projekte koji će ostvariti znatne uštede energije ili će poboljšati standarde proizvodnje i proizvodne procese, povećati zaštitu zdravlja i okoliša te podići kvalitetu proizvoda u razdoblju priprema za ulazak Hrvatske u EU.

U sklopu kreditne linije CroPSSF Konkurentnost uz kredit za financiranje poboljšanja proizvodnje i radnih procesa u iznosu od milijun eura investitor ostvaruje i dodatan poticaj u iznosu od 10 do 20 posto bespovratnih sredstava za uspješno dovršenje projekta, te besplatnu stručnu i tehničku pomoć u pripremi i provođenju projekta.  
 
Danica Maljković napominje da Hrvatska ima velik potencijal za razvoj projekata povećanja energetske učinkovitosti objekata upravo u turizmu, u kojem postoji velika mogućnost smanjenja troškova poslovanja u hotelskom i ugostiteljskom sektoru. No prostora za poboljšanje ima i u svim ostalim gospodarskim granama.

Ako se prilikom donošenja konačne odluke o tome isplati li se ulagati u projekt povećanja energetske učinkovitosti ili ne kao polazišna točka uzme činjenica da je to svojevrsno ulaganje u budućnost vlastitog poslovanja, ni aktualna nepovoljna financijska situacija u zemlji ne bi trebala biti znatnija prepreka.