Evo zašto su se u Novom listu uspaničili na spomen Faggiana

Nakon što je u travnju 2011. pušten iz pritvora u kojemu je proveo četiri i pol mjeseca, Robert Ježić, vlasnik Diokija i riječkog Novog lista, samo se, kako doznajemo, jednom obratio zaposlenicima redakcije tog regionalnog dnevnika.

Njegovo obraćanje bilo je šturo - samo je potvrdio informaciju koju je ranije objavio Nadzorni odbor Diokija, grupe u čijem okviru posluju te regionalne dnevne novine, da je "načelno suglasan" da se Novi list proda.

Sve što je Ježić na tom sastanku rekao bilo je da list ne namjerava prodati za cijenu manju od one po kojoj ga je kupio, a većinski paket Novog lista taj je imućni riječki poduzetnik 2008. godine platio oko 28 milijuna eura.

Ovih dana se pročuo glas kako će Novi list preuzeti Glas Istre vlasnika Alberta Faggiana. Faggian je tu priču za Business.hr demantirao riječima: "Teško mi je reći. Ne mogu negirati činjenicu da bih sigurno rado kupio i Novi list i Jutarnji i New York Times, ali što je tu u domeni realnosti, a što fikcije, to je druga strana medalje." Na pitanje traju li pregovori odgovorio je da imamo krivu informaciju te da se nije čuo s Ježićem u vezi s preuzimanjem.

Kada je do zaposlenika Novog lista, ali i Glasa Istre, došla informacija o navodnom preuzimanju, oni su je primili s nevjericom i u panici.

Evo i zašto.

Faggianove firme naime ne slove kao pretjerano uspješne. Faggian je vlasnik Andréa i Intusa, tvrtki preko kojih kontrolira Puljanku. Puljanka je pak vlasnik tvrtke Istra d.d., ona je pak vlasnik tvrtke Glas Istre Novine, koja je izdavač dnevnih novina Glas Istre.

Koja bi tvrtka bila točno kupac Novog lista, u slučaju da je informacija o preuzimanju istinita, nije poznato, jer puno je povezanih društava koja bi hipotetski mogla krenuti u taj "napad".

Kako doznajemo od izvora upoznatih sa situacijom, njegove se firme formalno ne mogu nazvati gubitašima, ali u bilanci imaju iskazane velike dugove koje će teško otplatiti. Financijski se rezultati krajem godine, dakako, mogu frizirati tako da ne izgledaju pretjerano sporno.

Veze s lokalnim bankarima

Uspješno egzistiranje Faggianovih tvrtki, dugovima unatoč, neki neslužbeno pripisuju njegovim dobrim vezama, pogotovo s lokalnim bankarima. Isplivalo je tu ime Valtera Šarića, regionalnog direktora Zagrebačke banke za Istru, koji je lani Faggianu navodno odobrio kredit od 50 do 70 milijuna kuna. Navodno je, kako također neslužbeno doznajemo, Puljanki samo ove godine nekoliko puta blokiran račun.

Faggian u razgovoru za Business.hr ne potvrđuje izričito infromaciju o kreditu, ali kaže kako je poslovanje Puljanke "ustaljeno poslovanje koje se odvija svaki dan". "Mi smo u principu trgovina prehrambenim proizvodima na malo s nekih 50 do 75 trgovina, ovisno o sezoni. Imamo dobar odnos s bankom (Zagrebačkom bankom, op.a.) i ona nas prati u određenim situacijama. Puljanka je sistem koji radi sa 300 milijuna kuna prometa godišnje, cijela grupacija ostvaruje između 700 i 800 milijuna kuna, ne pričamo dakle o nekom sitnom poslu. Iako, prizanjem, ne pričamo ni o nekom velikom poslu“, kaže Faggian.

Ne može potvrditi ni je li Puljanka bila u blokadi ove godine. "Ne znam, nisam financijski direktor Puljanke. Ali ako jest, to je moglo biti samo na kratko. Sve tvrtke više-manje u Hrvatskoj funkcioniraju tako da s jedne strane duguju, a s druge potražuju, da imaju neke zalihe, da imaju neko poslovanje, neki cash flow... Ne možete naći ni jednu tvrtku u Hrvatskoj koja ovog trenutka nije nikome ništa dužna. Ne možete gurati jedno poslovanje koje je u kontinuitetu da niste istodobno i dužnici i vjerovnici. Pričamo o kratkorčnoj bilanci, a ona je takva kakva je, imate određene prihodovne i rashodovne kategorije, bitno je da bilanca nije problematična“, objašnjava.

Puljanka je, kako doznajemo, bila na rubu propasti prošle godine, no "uletio" je tu spomenuti šef Zagrebačke banke za Istru Valter Šarić, davši joj kredit. Sada kruže priče kako je Puljanka opet u problemima te da tvrtka traži nove kreditore kako bi dugovi bili reprogramirani. Puljanka je, tvrde upućeni, dosad egzistirala samo po principu refinanciranja dugova, a prošlogodišnji kredit od Zabe dao joj je prema njihovu mišljenju samo još neko vrijeme na životu.

Faggian ne demantira da je u dobrim odnosima sa Šarićem. "Pula je mali grad i tu se svi znamo. Prema tome uopće nije neobično što poznajem Valtera Šarića. Jesmo u dobrim odnosima, ali vi tu priču morate sagledavati, ne kroz mene i njega, nego kroz sistem Puljanke i Zagrebačke banke. Zaba je preozbiljna banka na hrvatskom nivou da bi u njoj netko mogao funkcionirati tako da, ako mu fali malo para, on (Šarić, op.a.) da. To se u Zabi tako ne događa“, pojašnjava. Napominje kako je za dobivanje bilo kakvog kredita u Zabi morao ispuniti sve uvjete kako bi ga banka uvrstila u kreditno sposobne subjekte: "Prema tome, ne postoji način da ili Šarić ili vrh banke jednostrano kaže: 'Ja bih malo sad Faggianu ili Puljanci dao malo novca.'"

Neostvareno ulaganje?

Do 30. rujna prošle godine Puljanka je, kako doznajemo, trebala uložiti 158 milijuna kuna u Istru d.d. To se Puljanka naime obvezala 30. rujna 2005. godine i to je bio uvjet pod kojim je tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec prodao Faggianu Istru d.d. Ponuda Puljanke tada je naime navodno bila najlošija, no kako je ona obećala veliko ulaganje u Istru d.d., Polančec je "amenovao" prodaju. Pet godina nakon toga ulaganje – tvrde izvori upućeni u situaciju – nije izvršeno, a Vlada Puljanki nije oduzela Istru d.d., unatoč činjenici da nije izvršila sve što je bila ugovorom obvezana.

Faggian u vezi s time kaže kako ne može decidirano ništa reći jer nema dokumente, ali tvrdi kako je Puljanka tradicionalna i "konzervativna" kompanija koja se drži načela po kojem sve svoje dugove isplaćuje. "Sve ugovore koje imamo striktno poštujemo. Sve što su njene ugovorne obveze, bilo prema tadašnjem HFP-u, bilo prema državi, bilo prema drugim partnerima, Puljanka poštuje", kaže.

Dobre političke veze

Među upućenima u situaciju moglo se čuti kako se, ako kojim slučajem Faggian i postane vlasnik Novog lista, za taj regionalni dnevnik po pitanju uređivačke politike ne bi puno toga promijenilo. Sve je to HDZ-ova linija, komentiraju neki.

Podsjetimo, Ježić, još uvijek vlasnik Novog lista, slovi kao predstavnik HDZ-ova kapitala. Riječ je o dugogodišnjem HDZ-ovcu i bliskom prijatelju bivšeg premijera Ive Sanadera. U medije je nedavno procurilo kako postoje sumnje u legalnost Ježićeve kupnje Diokija 2004. godine. Jutarnji list objavio je kako je u Ježićevu preuzimanju Diokija navodno sudjelovao i Hrvoje Petrač te da se pri kupnji navodno oslanjao i na pomoć Sanadera i bivšeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula.

Od trenutka kada je završio u pritvoru špekulira se što će se dogoditi s njegovim poslovnim carstvom. Ježić je osumnjičen da je zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, bivšim predsjednikom uprave HEP-a Ivanom Mravkom i direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom dogovorio prodaju struje Diokija po cijenama nižim od tržišne, pri čemu je HEP navodno oštećen za 6,3 milijuna kuna.

U travnju ove godine Nadzorni odbor Diokija dao je načelnu suglasnost na odluku Uprave društva o prodaji neoperativne imovine i koncentriranju poslovanja isključivo na osnovnu djelatnost, a to je proizvodnja plastike u primarnim oblicima. Od tada mediji ne prestaju nagađati u čijim će rukama završiti Novi list. Spominjali su se tu i EPH, pa Styria, a kao ozbiljan interesent spominjala se i rovinjska Adris grupa.

Faggian u Istri slovi pak kao netko tko vrlo dobro koketira s HDZ-om i IDS-om. "Ako se njemu prepusti Novi list, to će samo biti nastavak politike HDZ-a i IDS-a na ovim prostorima", kaže nam izvor upućen u situaciju.

Faggian pak tvrdi kako je cijeli život bio potpuno apolitičan, pa kaže: "Nisam član ni jedne stranke, nikad u životu nisam bio, ni u komunizmu, ni nakon raspada starog sistema. U povezivanju mene bilo s HDZ-om, bilo s IDS-om, nema nikakve logike. Ja sam čovjek koji poštuje dobru ideju, prema tome, bilo tko tko ima dobru ideju, zvao se on IDS ili HDZ, za mene je prihvaljiva koncepcija. Ali nije prihvatljiva koncepcija koketiranje s bilo kojom strankom.“

Valja napomenuti još i kako je prošle godine objavljeno da je poslovanje Glasa Istre 2007. godine bilo pod policijskom istragom, zbog sumnje da je Željko Žmak kao predsjednik Uprave počinio kaznena djela sklapanja štetnog ugovora te netočnog prikazivanja imovinskog stanja.

Špekuliralo se da je navodno upravo zbog financijskih poteškoća u Glasu Istre samoubojstvo počinio i Đani Bažon, koji se u podacima Sudskog registra još uvijek navodi kao član Uprave.