Koliko je Konzum doista "hrvatski"?

Portal Supermarketi.info izvršio je istraživanje porijekla proizvoda u nekoliko najvećih trgovačkih lanaca u Zagrebu. Prema tom istraživanju omjer hrvatskih proizvoda u pojedinim trgovačkim lancima nije onakav kakav se prikazuje u medijima odnosno od menadžmenta trgovačkih lanaca.

Portal Supermarketi.info izvršio je istraživanje porijekla proizvoda u nekoliko najvećih trgovačkih lanaca u Zagrebu. Prema tom istraživanju omjer hrvatskih proizvoda u pojedinim trgovačkim lancima nije onakav kakav se prikazuje u medijima odnosno od menadžmenta trgovačkih lanaca.

„Mali postotak hrvatskih proizvoda, u slučaju Interspara i Kauflanda ne iznenađuje previše, s obzirom da se radi o stranim trgovačkim lancima koji većinu proizvoda dobavljaju s područja zemalja EU. Billa i Mercator imaju nešto veći udio hrvatskih proizvoda od gore spomenutih“, navodi se u izvješću portala Supermarketi.info te dodaje kako je najviše hrvatskih proizvoda u domaćim trgovačkim lancima Konzum i Plodine.

„Unatoč činjenici da naši trgovački lanci u svojim robnim markama imaju najveći udio proizvoda hrvatskog porijekla, ipak čudi činjenica da je ta zastupljenost tek nešto veća od 50 posto“, navodi se u izvješću uz napomenu kako su uobičajeno hrvatski proizvodi u trgovačkim centrima: jaja, mlijeko, masline, mesne prerađevine (kobasice, salame…), konzervirani krastavci te sokovi. Najmanje hrvatskih proizvoda ima među proizvodima za čišćenje, osobnu higijenu, slatkišima te hranom za kućne ljubimce.

I izvješću se postavlja i pitanje reguliranja proizvoda kao domaćeg jer su masovne pojave da se, na primjer, masline iz Grčke ili Španjolske, krastavci iz Mađarske kod nas samo konzerviraju i stavljaju u staklenke. Može li se to smatrati hrvatskim proizvodom, pitaju se iz portala Supermarket.info. Također se pitaju što ako je meso uvezeno iz Austrije, Španjolske ili Nizozemske, a od njega se proizvodi salama na kojoj piše „zemlja porijekla Hrvatska“.

„Uz to što znači hrvatski proizvod, je li to znači i zdrav proizvod, je li to znači čuvanje radnih mjesta? Imamo slučajeve kada u cijelom procesu proizvodnje 95 posto sudjeluju strojevi, a tvrtka iako hrvatska, nije u hrvatskom vlasništvu. Kako se može utjecati na kvalitetu proizvoda ako se uvozi meso, voće i povrće? Je li moguće kontrolirati čime se hrani stoka ili tretira voće i povrće iz uvoza?“, niz je pitanja koje postavlja portal te zaključuje da je bitno da je proizvod kvalitetan, te dobiven na ekološki prihvatljiv način, od činjenice da na njemu piše da je iz Hrvatske - jer to ionako ne mora nužno značiti da je uistinu u pitanju hrvatski proizvod.

Najviše hrvatskih proizvoda je u Konzumu (54,7 posto) i Plodinama (52 posto). U Konzumu iza hrvatskih proizvoda slijede Italija (14,6 posto), Njemačka (4,9 posto) i Tajland (4,9 posto).

U Plodinama hrvatski proizvodi čine 51,9 posto, bosanskohercegovački 11,1 posto, talijanski 9,3 posto te makedonski 5,6 posto. Getro ima 43,8 posto proizvoda iz Hrvatske na svojim policama. Dobar udjel imaju proizvodi iz Italije (10,9 posto), Makedonije (10,2 posto) i Slovenije 8 posto. Najveći broj artikala porijeklom iz Hrvatske je među mesnim prerađevinama (100%) a najmanje među artiklima namijenjenim bebama i kućnim ljubimcima.

UKoliko je Konzum doista "hrvatski"? Billi hrvatski proizvodi čine 39,1 posto svih proizvoda, proizvodi iz Srbije 8,7 posto, iz Italije 6,5 posto, iz Makedonije 6,5 posto te iz Mađarske i Slovačke po 4,3 posto.

Hrvatskih proizvoda u Mercatoru je 39 posto a najviše slovenačkih 42,4 posto. Dobru zastupljenost imaju i proizvodi iz Italije (8,5 posto) i Austrije (5,1 posto). Veliki dio proizvoda Mercatorove vlastite robne marke M je porijeklom iz Hrvatske. Neznatna je zastupljenost proizvoda iz ostalih zemalja. Hrvatski proizvodi najviše su zastupljeni u kategoriji mesnih, mliječnih prerađevina te konzerviranog i prerađenog voća i povrća. Zanimljivo je također da zastupljeni hrvatski proizvodi u M marci uglavnom dolaze iz manje poznatih tvornica a ne od renomiranih proizvođača.

U Intersparu je najmanje proizvoda u domaćoj robnoj marci Spaar iz Hrvatske svega 2,1 posto dok je najviše proizvoda iz Austrije (21,3 posto) i Slovenije (19,1 posto), Dobar dio je i proizvoda iz Belgije, Njemačke, Nizozemske i Italije a isto kao i hrvatskih je i proizvoda i iz Španjolske, Mađarske, Češke, Tajlanda i Danske.

Ali u jednoj od Intersparovnih domaćih robnih marki S-Budget čak 56,5 posto je hrvatskog porijekla. Dalje slijedi Bosna i Hercegovina s 17,4 posto, te Makedonija, Srbija…

Hrvatskih proizvoda u Kauflandu je 20,2 posto, koliko ih je i iz Poljske. Dobru zastupljenost imaju proizvodi iz Češke (16,9 posto) te iz BiH i Njemačke s po 6,7 posto. Prema prikazanim rezultatima vidi se potpuno drugačija filozofija odabira partnera proizvođača za vlastitu robnu marku. Dok se Mercator fokusirao na proizvode iz vlastite zemlje (Slovenije) i proizvode zemlje u kojoj prodaje (Hrvatske) što ukupno čini 80 posto svih proizvoda, Kaufland je očito ciljao na najjeftinije proizvođače, što se dade primjetiti kada se pogleda popis zemalja koje proizvode za Kaufland robnu marku. Mahom su to zemlje sa jeftinijom radnom snagom.

Najveći izbor u Plodinama

Prema web anketi portala Supermarketi.info najveći izbor artikala kupci imaju u Plodinama. To smatra 28 posto onih koji su glasovali. Iza Plodina po izboru artikala je Interspar (26 posto) te Kaufland (15 posto), Konzum (14 posto), Mercator (5 posto). Najslabiji izbor po toj anketi imaju Lidl i Billa za kojih je glasovalo 3 odnosno 1 posto posjetitelja.

Najposjećeniji Konzum

Prema web anketi portala Supermarketi.info kupci najčešće kupuju u Plodinama (22 posto) i Konzumu (20 posto). Iza dva domaća trgovačka lanca su Interspar (19 posto), Kaufland (14 posto), Getro (7 posto), Mercator (6 posto) i Billa (1 posto).U anketi web portala Supermarketi s pitanjem gdje su najduži redovi na blagajnama 68 posto posjetitelja smatra da su oni u Konzumu, 12 posto u Getrou. Prema toj anketi mnogo manji redovi su na blagajnama Kauflanda za kojega samo 5 posto anketiranih smatra da ima najduže redove, Billa i Plodine s 4 posto, Mercator s 3 posto, Interspar s 2 posto. Najmanji redovi prema rezultatima ankete su u Lidlu kojega je izabralo 1 posto posjetitelja portala.

Zakup najskuplji u Avenue Mallu

Najviša cijena zakupa četvornog metra prodajnog prostora u Zagrebu je u Avenue Mallu (od 20 do 80 eura po kvadratu za mjesec), vidoka cijena je i u Importanne Galeriji ( od 35 do 65 eura) te u City Centru One (od 25 do 60 eura). Nešto niža cijena zakupa je u King Crossu (od 15 do 50 eura) i u Importanne Centru (od 30 do 50 eura). Najviša cijena četvornig metra zakupa na mjesec u Kaptol Centru, Mercatone Emmezeti i Branikr Centru je 45 eura. Najniža cijena zakupa je u Mandiju od 15 do 30 eura za četvorni metar mjesečno.