Končar trlja ruke unatoč teškoj situaciji - završava godinu sa 180 mil. kn dobiti

Grupa Končar trebala bi u 2011. godini ostvariti pozitivan financijski rezultat, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati za ovu godinu i planovi za sljedeću. Konsolidirana dobit Grupe prije oporezivanja procjenjuje se na 200,5 milijuna kuna, porez na dobit u iznosu od 20,2 milijuna kuna, dobit nakon oporezivanja u iznosu od 180,3 milijuna kuna, udjel manjinskih interesa u iznosu od 27 milijuna kuna, a udjel vlasnika matice u dobiti Grupe u iznosu od 153,3 milijuna kuna.

U izvoz 56 posto

Procijenjeni rezultat, kako je istaknuto, na razini je ostvarenja u 2010. godini i nešto veći od planiranog, a konsolidirani ukupni prihodi procjenjuju se na 2,7 milijardi kuna, što je 2 posto više od plana za 2011. godinu. Nekonsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga (uključeni prihodi od prodaje proizvoda i usluga između povezanih društava) trebali bi pak iznositi 2,8 milijardi kuna, što je 3 posto više od plana i 1 posto više od ostvarenja za 2010. godinu.

„Iako je gospodarsko okruženje bilo izuzetno teško, 2011. godina za Končar se odvijala po planu. Nekonsolidirani prihodi malo su veći od planiranog, konsolidirani malo manji, a razlog tomu su vjetroelektrane na kojima smo radili. Izvoz je bio očekivani, a da smo imali pratnju banaka na stranim tržištima, rezultat bi bio i bolji. Unatoč tomu 56 posto ukupne prodaje odnosi se na izvoz“, kazao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Grupe Končar.   

Tako su konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga za 2011. godinu procijenjeni na 2,3 milijarde kuna, što je 3 posto manje od planiranog i 5 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Na domaćem tržištu prihodi od prodaje procjenjuju se na milijardu kuna (8 posto manje u odnosu na 2010. godinu), a kad je riječ o izvozu na 1,3 milijarde kuna (rezultat na razini 2010. godine).

Potencijal u vjetroelektranama

Bago je istakao i podatak da se ugovoreni poslovi na kraju godine procjenjuje na 2,2 milijarde kuna, što je 6 posto više od stanja na početku godine. Istodobno su investicije u tekućoj godini iznosile 241 milijun kuna, koliko se otprilike planira investirati i tijekom iduće godine, a među njima je istaknuta vjetroelektrana Pometeno brdo.

Taj projekt u Končaru ocjenjuju iznimno važnim jer kroz njega namjeravaju steći reference za buduće takve poslove, a same bi vjetroelektrane nakon krize stavili na prodaju. Rečeno je kako u jugoistočnoj Europi praktički postoji otvoreno tržište za obnovljive izvore energije, od BiH do Ukrajine, budući da je riječ o zemljama koje su tek na početku korištenja tih resursa. Stoga je osnovana tvrtka Končar Obnovljivi izvori, na što su u Končaru bili primorani jer za takve i slične projekte nisu naišli na razumijevanje drugih tvrtki.

Inače, početak isporuke HEP-u električne energije iz vjetroelektrane Pometeno brdo najavljen je za početak siječnja. Trenutačno je instalirana snaga od šest megavata, a u sljedećoj godini Končar Obnovljivi izvori očekuju oko 8,5 milijuna kuna prihoda.

Kada je riječ o planovima za sljedeću godinu, konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga trebali bi iznositi 2,5 milijarde kuna, odnosno 6 posto više u odnosu na ovu godinu. Novih poslova trebalo bi se ugovoriti u iznosu od 2,9 milijardi kuna, a planira se i neto dobit u iznosu od 134 milijuna kuna.
U sklopu restrukturiranja Končara početkom iduće godine zatvorit će se pogon Končar niskonaponske sklopke i prekidači u Zlataru, a za 50 radnika bit će organiziran prijevoz na rad u pogon na Borongaju, a kao alternativu ti će radnici moći zatražiti i otpremninu.

Vlada odustala od vlakova?

Jučer nije bilo previše riječi o svojedobno glasno najavljivanoj gradnji vlakova, projektu u kojem je Končar imao vodeću ulogu, a predsjednik Uprave Končara o tomu je govorio tek nakon novinarskog pitanja.

„Imali smo obećanje Vlade da će se nabaviti još sedam takvih vlakova. Vlada je čak jednu ili dvije sjednice prije izbora donijela odluku o tome, ali to nije realizirano. Mi smo to više doživjeli kao kupovanje vremena, da nam se otvoreno ne kaže da se neće naručivati vlakovi“, kazao je Darinko Bago.