Hoće li Hrvatska postati samo još jedno tržište?
Mol svim silama želi Inu pretvoriti u "običnu" tvrtku kćer
Autor: Sandra Carić Herceg | 13.38, 04.08.2011.
 Snimio Saša Ćetković |
Preciznim, čvrstim i sigurnim pravnim koracima mađarski Mol tiho je i gotovo nečujno u posljednjih nekoliko godina, umjesto da prihvati i provodi preuzetu obvezu strateškog partnera hrvatskoj Vladi u razvoju i jačanju Ine, domaću naftnu kompaniju pretvorio u tvtku kćer kojom u potpunosti upravlja po vlastitom nahođenju i interesima.
Dokaz za to jest i najnovija naprasna smjena direktorice komercijalnog sektora Ine Barbare Mesterhazy.
Prema onome što je Business.hr uspio saznati, mađarski članovi Uprave Ine poprilično su se uznemirili zbog zahtjeva hrvatskih kolega za raspravom o odgovornosti direktorice komercijalnog sektora Barbare Mesterhazy zbog propusta u poslovanju tog sektora, ali i interne najave hrvatskih članova Uprave da će sličnu raspravu zatražiti i o njezinom rukovođenju Proplinom.
Samo dan ili dva nakon te najave Mesterhazy je u utorak formalno sama ponudila ostavku na funkciju direktorice komercijalnog sektora Ine, no pouzdani su izvori Business.hr-u potvrdili kako je to učinila pod jakim pritiskom mađarskog dijela Uprave.
Mesterhazy je za "nagradu" premještena na poziciju direktorice novooformljenog Molovog sektora Downstreama (sektor prerade nafte, prodaje i distribucije) u Budimpešti. Ovaj potez Molovog vodstva nimalo ne čudi, budući da je i dosadašnja praksa u nekoliko sličnih slučajeva pokazala da su Mađari koji su svojim neodgovornim ili nedovoljno stručnim radom izazvali direktnu ili indirektnu štetu Ini gotovo preko noći bili povučeni u Budimpeštu, čime su smješteni na sigurno, daleko od očiju i ušiju hrvatskih istražnih i pravosudnih organa.
Je li ista praksa poštivana i u ovom slučaju tek će pokazati naredni mjeseci. U svakom slučaju, pomalo groteskno zvuči rečenica objavljena u internoj obavijest o njezinoj smjeni, koja je upućena svim sektorima u Ini, u kojoj se navodi zahvala "gđi. Barbari Mesterházy za njen predani rad unutar Sektora komercijalnih poslova u prethodnom razdoblju".
Rezultat tog "predanog rada" jest bizaran propust komercijalnog sektora Ine prilikom prijavljivanja na natječaj Hrvatskih željeznica za opskrbu gorivom, u kojem je Ina izgubila četverogodišnji ugovor i posao vrijedan oko milijardu kuna, ali i nagomilani dug inače profitabilne tvrtke Proplin, u kojoj je Mesterhazy posljednjih 10-ak mjeseci vršila dužnost predsjednice Uprave.
Doduše, treba biti iskren pa kazati da Mesterhazyjeva nije isključivi i direktan krivac za nagomilani Proplinov dug od 30-ak milijuna kuna samo tijekom 2010. godine, no njezina je krivica svakako u tome što kao tadašnja članica Uprave nije pravodobno reagirala i upozorila na neprofesionalno i štetno poslovanje bivšeg predsjednika Uprave Proplina Darija Karlovčana, koji je smijenjen u listopadu prošle godine. Na njegovo je mjesto potom došla upravo Mesterhazy.
Priča o propustu komercijalnog sektora na natječaju HŽ-a, kako smo već pisali, možda i nije toliko čudna i apsurdna ukoliko se doista pokaže točno da se Mol svim silama pokušava osloboditi preuzete obveze ulaganja u modernizaciju rafinerije u Sisku.
Ostane li sisačka rafinerija Inino slijepo crijevo, odnosno ostvari li se najava o smanjivanju količina prerađenih derivata u toj rafineriji, Ina više neće biti u mogućnosti HŽ-u isporučiti dovoljne količine dizel goriva, pa se propust u prijavi na natječaj može protumačiti kao elegantno izveden odmak od obveze koju Ina vrlo vjerojatno ne bi bila u mogućnosti ispuniti.
No, treba ovdje napomenuti da se Mol, prema Ugovoru o međusobnim odnosima dioničara iz 2003. godine, obvezao da će jednakomjerno razvijati sve segmente poslovanja Ine na domaćem, ali i regionalnom tržištu, te da će osigurati da njegovi članovi Uprave koriste svoja glasačka prava kako bi osigurali da Ina zadrži i razvija rafinerije u Rijeci i Sisku.
No, spretnim izigravanjem dogovorenih klauzula u dioničarskom ugovoru, a posebno onih u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz 2009. godine - koji je, uzgred budi rečeno, sastavio isključivo Molov pravni tim, bez konzultacija i upliva hrvatskih konzultanata, a tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec samo ga je, pod pritiskom bivšeg premijera Ive Sanadera, potpisao! - Mol je uspio pronaći način da polako ali sigurno iz sustava donošenja strateških odluka o budućnosti Ine izgura hrvatskog suvlasnika.
Uz to, umjesto da ispoštuje klauzulu dioničarskog ugovora o širenju poslovanja na zemlje u regiji (BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija, Kosovo) "pod trgovačkim imenom i upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod uvjetima povlaštene isporuke", Mol posljednjh godina ne ulaže ništa u širenje Ine na regionalna tržišta, ali zato marljivo u tim zemljama širi vlastitu maloprodajnu mrežu.
Zanimljivo je ovdje spomenuti i da će smijenjenu Mesterhazy na poslu direktora komercijalnog sektora zamijeniti György Patkó, čovjek odgovoran za sve aktivnosti povezane s mađarskom prodajnom strategijom.
Može li se iz toga zaključiti da György Patko dolazi u Zagreb sa točno određenim zadatkom - kako bi i Hrvatsku, slično kao i ostale zemlje u regiji, pretvorio u novo Molovo tržište?
Vezani članci |
Komentari (3) Prijava
Haha,koji naručeni članak,valjda od strane "neovisnog" Šterna,Jace i ostalih...Imam samo jedno pitanje u vezi iste logike,a kojom bise BUSINESS.HR treba rukovoditi ubuduće,obzirom da je vlada RH partner i suvlasnik INE-A koga je vlada RH smijenila sve ove godine zbog nesposobnosti,krađe,loših procjena,propasti plinskog businessa,prodaje Bijelih noći Rusima ispod stola (ne,njega su pardon vratili za predsjednika NO-a),da li je itko ikada odgovarao zbog bilo čega u INI ?!Sad vam je krunski dokaz mađarske igraone smjena šefice koja je naslijedila katastrofu u PROPLIN-u prije eto 8 mjeseci hahaha.Uzročnik katastrofe se zvao Dario Karlovčan i punih 4 godine je vladao tim businessom,kojim su se svi hvalili.Uprkos traženju Mađara,Vlada i NO ga nisu željeli smijeniti svo ovo vrijeme zbog izvrsnih veza u HDZ-u i Vladi.,tako da on zapravo nije smijenjen,već mu je istekao mandat u rujnu (E moj business,hr,jadni su vam ti "pouzdani izvori" ) Stvarno smijurija od tekstića,PR-a Šterna i HDZ-a.
Koliko bili oni stručni ili ne stručni NAŠI SU PRIJE SVEGA BILI ( i jesu ) VELIKI LOPOVI!!!!!!!!!Na svim pozicijama krali su NEMILOSRDNO!!!!!!!!A jedan direktor ( koji bi mogao završiti pod istragom ) reče: " Da nisam ja, krao bi netko drugi"!!!!!!Sve umreženi nesposobnjakovići po difoltu: samo lopovi naprijed, ostali stoj!!!!
AMERIKANCI POTONULI EUROPSKE BURZE CRVENE RASRODAJA TRAJE IDUĆI TJEDAN VELIKI POTOP NA BURZI
NAROČITO NA IGH , DALEKOVOD, INGRI , HIDROELEKTRI , HT , ATLANSKOJ PLOVIDBI , LEDU , ZVIJEZDI i VUPIKU .
TRŽIŠTE KAPITALA AMERIČKO TRŽIŠTE Europske burze pale kao pokošene Crobexu predstoji dugoročni negativni trend
Probijen 200-dnevni pomični prosjek
3. kolovoza 2011 13:26
Business.hr/ Hina
Na Zagrebačkoj burzi danas je Crobex probio 200-dnevni pomični prosjek, što ukazuje na dugoročni negativni trend, no vrlo niska likvidnost zasad štiti domaće tržište od većih gubitaka. Crobex je oko podneva iznosio 2147 bodova, što je 0,64 posto manje nego jučer. Crobex10 iznosio je 1150 bodova, što je 0,54 posto manje.Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,2 milijuna kuna, što je otprilike dva milijuna više nego jučer u ovo doba."Niska likvidnost djelomično štiti domaće tržište dionica od većih gubitaka i izrazito negativnog raspoloženje sa svjetskih burza. Ipak, i kod nas su cijene dionica danas većinom u minusu", kaže glavni analitičar u društvu za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest Stjepan Laća.Tehnička slika tržišta nije ohrabrujuća, dodaje Laća. "Crobex je danas probio 200-dnevni pomični prosjek, koji se nalazi na 2153 boda, što ukazuje na dugoročni negativni trend. Prva potpora indeksu sada je na 2137 bodova, gdje je 10-dnevni pomični prosjek, a potom na 2126,35 bodova, gdje se nalazi 200-dnevni eksponencijalni pomični prosjek. Tek na tim razinama mogli bi se pojaviti veći kupci", ocjenjuje Laća.Najveći promet ostvaren je do podneva povlaštenom dionicom Adrisa, svega 670.000 kuna. Cijena joj je u minusu oko jedan posto, na 238 kuna.U nešto većem fokusu investitora još je i dionica HT,a sa 558.000 kuna prometa, i padom cijene za 0,28 posto, na 252,64 kune.Ni najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku o prometu u domaćoj maloprodaji ne daje razloga investitorima za optimizam. DZS je danas objavio prvu procjenu prometa u trgovini na malo, koja je ukazala da je u lipnju potrošnja realno porasla za jedan posto, dakle po istoj stopi kao i u prethodnome mjesecu, ali i nižoj od 1,4 posto, koliko su očekivali makroekonomisti u anketi Hine.A nakon jučerašnjeg brutalnog pada cijena dionica na svjetskim burzama, i jutros su nastavljeni oštri padovi, jer investitore ponajviše zabrinjava skok cijene zaduživanja Italije i Španjolske iznad šest posto."Ipak, podaci o većem od očekivanja prometu u maloprodaji u lipnju i bolji od očekivanja PMI indeks za uslužni sektor eurozone donekle su amortizirali paniku investitora, tako da su europski burzovni indeksi nadoknadili dio jutrošnjih gubitaka", navodi Laća.Trenutno su pariški CAC, londonski FTSE i frankfurtski Dax u minusu između 0,5 i jedan posto."Budu li današnji podaci agencije ADP o zaposlenosti u američkim privatnim kompanijama u srpnju i indeks upravljanja nabavom u američkom uslužnom sektoru bolji od očekivanja, mogli bi dodatno smiriti strah investitora", kaže Laća.Na financijskim tržištima u svijet nestrpljivo se čekaju i sutrašnja zasjedanja Bank of England i Europske središnje banke."S nastavljenim rastom prinosa po talijanskim i španjolskim državnim obveznicama, investitori s nestrpljenjem čekaju zasjedanje ECB-a da vide hoće li monetarni zakonodavac nastaviti zaoštravati monetarnu politiku, ostaviti je nepromijenjenom ili je olabaviti. Pratit će se i tjedni podaci o nezaposlenosti u SAD-u, jer nakon oštrih rasprodaja investitori traže razloge za oporavak burzi", zaključuje Laća.