"Neki menadžeri državnih poduzeća stavili su se iznad HNB-a"

Predsjednik Uprave Centar banke Ivo Markotić govori o pitanju povjerenja u bankarski sektor, problemima i prednostima malih banaka te očekivanim spajanjima koja su sljedeći logičan korak kako bi preživjele

Bilo je dovoljno da jedna mala domaća banka kao što je Credo banka propadne pa da se naruši povjerenje na kojemu počiva bankarski sektor te se u pitanje dovede često ponavljana tvrdnja da je hrvatski bankarski sustav najstabilniji u Europi.
 
Iako su monetarne vlasti o malim bankama ponekad znale govoriti kao o komisionarima koji samo plasiraju novac komitentima, zaboravljajući da to isto rade i velike banke posuđujući novac od svojih centrala i plasirajući ih dalje, sigurno je da male banke predstavljaju osnovni financijski servis malih i srednjih poduzeća na kojima nova vlada temelji budući gospodarski oporavak.
 
Ivo Markotić, predsjednik Uprave Centar banke, u razgovoru za Business.hr govori upravo o problemima i prednostima malih banaka te očekivanim spajanjima, i to s pozicije čovjeka koji je prethodno imao dugo iskustvo rada u velikim bankama.
 
Koji su razlozi lošeg prošlogodišnjeg rezultata malih banaka?
- Ne slažem se s ocjenom da su male banke ukupno ostvarile loše rezultate. Ne treba generalizirati. Većina malih banaka ostvarila je dobit, a samo su neke ostvarile gubitke. Primjerice, Centar banka ostvarila je neto dobit veću od planirane, uz znatno jačanje jamstvenog kapitala.
 
Međutim, jasno je da su male banke zasigurno osjetljivije na nepovoljna kretanja u gospodarskom okruženju. Stoga je za uspješno poslovanje malih banaka danas nužno tehnološko prilagođavanje, specijalizacija, optimizacija troškova i kapitalno jačanje.
 
Ali između velikih i malih banaka znatne su razlike u dobiti u odnosu na njihovu aktivu.
- To je točno. Male su banke u nezavidnoj poziciji na hrvatskom tržištu jer nemaju pristup inozemnim izvorima kapitala, a u posljednje vrijeme, otkad su im velike banke ukinule ili gotovo ukinule limite, ne dolaze lako do novca ni na domaćem tržištu.
 
Osim toga, tranzicija vlasti i likvidacija jedne male banke izazvali su znatno povlačenje depozita državnih institucija i poduzeća iz malih banaka. Sve to rezultira skupljim izvorima sredstava za male banke, a mi se ipak cjenovno borimo na istom tržištu i pri tome moramo biti konkurentni. Cijena izvora, ekonomija obujma i neselektivnost regulatornog troška izravno determiniraju profitabilnost u grupi malih banka.
 
Propast Credo banke, pa onda i kontroverzne izjave iz monetarne vlasti stvorile su kratki kaos na bankarskom tržištu. Koliko je to utjecalo na nepovjerenje u male banke?
- O povjerenju u male banke najbolje govore štediše. Primjerice, kod nas je štednja u prošloj godini porasla za 27 posto, a u siječnju ove godine dodatnih tri posto, što je apsolutno najveći rast štednje od osnutka Centar banke.
 
U posljednjih nekoliko mjeseci nepovjerenje u male banke najviše su pokazala poduzeća u državnom vlasništvu, ali iz potpuno neprincipijelnih i nejasnih razloga.
 
Svima je znano kako je za stabilnost bankarskog sektora odgovorna Hrvatska narodna banka, koja je najkompetentniji regulator financijskog sustava. Međutim, neki su se menadžeri državnih poduzeća, iz samo sebi znanih razloga, svojim postupcima postavili iznad HNB-a i time gotovo poručili da ne priznaju licenciju regulatora.
 
HNB upozorava da se male banke moraju konsolidirati i spajati ako žele preživjeti. Moraju li male banke postati velike da bi opstale?
- To je sigurno dobar put, a mi njime idemo posljednjih osam mjeseci. Prošle smo godine kao pokaznu vježbu odradili kupnju imovine Obrtničke štedne banke u likvidaciji. To je bio dobar test mobilizacije menadžmenta Centar banke u operaciji preuzimanja, odnosno mogućih spajanja.
 
Šire, pokazali smo kako likvidacijski postupak ne mora nužno završiti stečajem banke. Država je našim angažmanom uštedjela jer su iz naše kupovne cijene isplaćeni osigurani štedni ulozi građana. Konačno, i mi smo profitirali jer smo preuzeli portfelj od petstotinjak obrtnika, uglavnom iz Zagrebačke županije.
 
Nadalje, otvorili smo proces konsolidacije s još tri banke, po veličini slične našoj. S jednom smo potpisali pismo namjere, što je i objavljeno na Zagrebačkoj burzi, s drugom smo pred potpisivanjem, a s trećom smo u fazi pregovora.
 
Hoće li u to biti uključeni i fondovi gospodarske suradnje?
- Kvalitetu tog procesa konsolidacije prepoznali su i u nekim fondovima gospodarske suradnje te su se u njega željeli uključiti dokapitalizacijom banaka u procesu. Konačnu odluku o njihovu sudjelovanju donijet će investicijsko povjerenstvo, u kojem znatno participira i država, što je nama posebno važno.
 
Kad nema inozemnih investitora, logično je očekivati da država prepozna i podrži procese koji pridonose stabilnosti ukupnog financijskog sektora. Aktivna uloga države u ovom slučaju bila bi ujedno jasan poziv privatnim stranim i domaćim investitorima da se snažnije uključe.
 
Za to imamo primjere u Europi. Većina europskih država i njihove monetarne vlasti ojačale su svoje banke, dale im jeftin novac i tako im poručile da moraju nastaviti raditi svoj posao. Aktualnu konsolidaciju malih banaka u Hrvatskoj bit će teško provesti bez financijske poluge, pri čemu država u ovoj fazi može odigrati mosnu ulogu.
 
O tome se već dugo priča, ali često je naglašavan animozitet i nepostizanje dogovora vlasnika malih banaka jer je svatko vukao na svoju stranu?
- To je vrijeme prošlo. Vlasnici malih banaka više nisu "rogovi u vreći". Logično je da im je bolje imati 10 posto dionica u profitabilnoj banci nego većinsko vlasništvo u nekoj koja donosi gubitke.
 
Odgovorno tvrdim da su danas za konsolidaciju malih banaka na hrvatskom tržištu zainteresirani i njihovi strani i domaći vlasnici jer vide da će im to donijeti korist. Prema tome, konsolidacija nije nikakav nametnuti koncept regulatora, već imperativ tržišnog trenutka i prirodni interes vlasnika u očuvanju kapitala.
 
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras nedavno je izjavio kako je upravo malo poduzetništvo snaga koja bi trebala podnijeti najveći dio investicija u ovoj godini. Je li to šansa za male banke?
- Apsolutno, to je prirodna korelacija. Mali i srednji poduzetnici upućeni su na male banke, ali i obrnuto. Upravo male banke nude adekvatan i nužan servis toj kategoriji poduzetnika.
 
Osnivanjem Ministarstva poduzetništva nova vlada je prepoznala motoričku snagu malog poduzetništva, koje je od početka krize najviše pretrpjelo. Zastrašujući je broj zatvorenih lokala u najužem središtu Zagreba, gdje se još prije dvije godine četvorni metar prodajnog prostora plaćao suhim zlatom. Stoga smo vrlo motivirani za realizaciju programa "Poduzetničkog impulsa" i najavljenih mjera tog ministarstva u otvaranju novih obrta i malih poduzeća.
 
U medijima se često spominje adekvatnost kapitala kao glavna mjerna jedinica uspješnosti banaka na tržištu. Koliko je adekvatnost kapitala stvarno mjerilo kvalitete neke banke?
- Tehnički to je vrlo bitan omjer jamstvenog kapitala u odnosu na izloženost banke kreditnim i tržišnim rizicima. Međutim, u posljednje je vrijeme on u javnosti fetišiziran do apsurda. Svi raspravljaju o SAJK-u, dakle o stopi adekvatnosti jamstvenog kapitala, što ipak potpuno razumije samo uski dio struke.
 
Vrlo visoka adekvatnost kapitala može značiti i loše upravljanje bankom u okolnostima kada menadžment ne preuzima rizike i izbjegava uposliti kapital. Uostalom, neke od banaka koje su u 2011. iskazale gubitke imaju vrlo visoku stopu adekvatnosti kapitala.
 
Kako ocjenjujete perspektivu malih banaka u 2012.?
- Uz stabilnost i kapitaliziranost bankarskog sektora, procjenjujem da će najbitnije odrednice poslovanja u 2012. godini biti povećana potražnja za kreditima uz istodobni rast cijene izvora.
 
Mali imaju "svoje mjesto pod suncem" uz nužno prilagođavanje, specijalizaciju ili kapitalno povezivanje. Međutim, u okolnostima kada je povrat na kapital uložen u banke na razini prinosa na dugoročnu kunsku državnu obveznicu teško je očekivati interes inozemnih ulagača za sudjelovanje u procesu konsolidacije.
 
Stoga bi dobro došla uloga države u funkciji katalizatora procesa konsolidacije, koji može rezultirati novom nacionalnom bankom srednje veličine. Spremni smo za takav pothvat.