Ninoslav Pavić za povlašteni kredit založio Globus, Slobodnu i zgradu u Zagrebu

Europapress holding u vlasništvu Ninoslava Pavića sredinom prosinca potpisala je ugovor za kredit preko modela A+ Hrvatske banke za obnovu i razvoj s kamatom manjom od tržišne, pokazuju podaci iz samog ugovora. Prema tom modelu, od 29 milijuna ukupne kreditne svote HBOR će dati 40 posto, a Raiffeisen banka osigurat će ostalih 60 posto.

Pritom je Pavić kao sudužnike stavio gotovo sve tvrtke povezane s EPH-om te založio i zgradu EPH u zagrebačkoj Odranskoj ulici u kojoj su smještene sve redakcije njegovih izdanja. Iako je samo vrijednost zgrade dovoljna za kredit, u banci su očito smatrali da to nije dovoljno jer je prethodno na istu zgradu dignuto već šest hipoteka pa banka dolazi tek na sedmo mjesto pri naplati potraživanja u slučaju problema, stoga je Raiffeisen zatražio i druga osiguranja.

EPH je zbog toga založio i brendove kao što su Doktor u ući, Globus i Globus nacionalni tjednik. Također je banci u zalog stavio 1.600.000 dionica Slobodne Dalmacije ukupne nominalne vrijednosti 41,6 milijuna kuna, što je trećina dionica koje drži sam EPH, odnosno trećina ukupnog broja izdanih dionica.

EPH media, Gloria grupa i 4 Media EPH, dijelovi medijske grupacije, u ugovoru su se kao sudužnici obvezali da će veći dio svog kunskog i deviznoga platnog prometa usmjeravati preko Raiffeisena, kao i redovito obavještavati banku o svojoj solventnosti.
 

Obavijest o potporama

Prema ugovoru, EPH se novac od kredita obvezuje koristiti za financiranje obrtnih sredstava, 8,2 milijuna kuna za podmirenje obveza financijskim ustanovama te 6,7 milijuna kuna za zatvaranje mostnog kredita. Pavić je dobio poček od devet mjeseci pa će kredit u devet tromjesečnih obroka vraćati od rujna 2012. godine po kamatama koje se razlikuju u HBOR-u ili Raiffeisenu. Tako će HBOR-u vraćati kamate od 2,8 posto godišnje, a Raiffeisenu po kamati koje je država platila na zadnjoj aukciji državnih trezorskih zapisa od 91 dan prije početka svakoga pojedinoga kamatnog razdoblja, sve uvećano za maržu koja iznosi 3,20 postotnih bodova godišnje. Posljednja kamata na trezorske zapise od 91 dan iznosila je 4,55 posto.

Očigledno je da je Pavić primio državnu potporu pa je stoga HBOR odmah obavijestio RBA o iznosu državne potpore medijskom magnatu koja iznosi 1,35 milijuna kuna. Tu državnu potporu čini razlika između referentne kamatne stope koja se utvrđuje pojedinačno za svakog korisnika kredita ovisno o njegovom kreditnom rangu i kvaliteti instrumenata osiguranja te odobrene poticajne kamatne stope korisniku kredita (efektivna kamatna stopa), a ona je manja od referentne kamatne stope.

Kako stoji u službenom objašnjenju, program model A+ HBOR-a provodi se radi prevladavanja teškoća u gospodarstvu i uklanjanja negativnih utjecaja globalne gospodarske i financijske krize. Kredit mogu koristiti hrvatski poduzetnici kako bi ojačali konkurentnost, odnosno za postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti te održavanje i proširenje postojećeg poslovanja. Kredit se ne može koristiti za isplatu dividendi ili dobiti. Također, kredit se ne može koristiti za plaćanje obveza povezanim društvima/obrtima (osim ako su predmetne obveze rezultat redovnoga poslovnog odnosa), za povrat pozajmica vlasnika, kao ni za nabavljanje nekretnina ili pokretnina od povezanih osoba.
 

Analiza rizika

RBA je u vlastitoj analizi rizičnosti ovakvog kredita iznio nekoliko zanimljivih internih zaključaka koji na neki način oslikavaju i medijsku tržišnu sliku u Hrvatskoj u očima banaka. Tako kreditni odbor smatra da EPH ima vodeću ulogu na duopolnom hrvatskom tržištu i da je EPH napravio rekapitalizaciju u visini od 12 milijuna eura, što je smanjilo izloženost RBA u EPH za sedam milijuna eura u razdoblju od lipnja do listopada 2009. godine. Osim još nekoliko pozitivnih stavki, analiza RBA pokazala je i nekoliko negativnih značajki.

Tako se zaključuje da EPH grupa ima nezadovoljavajuću financijsku konstrukciju zbog pada prodaje, kao i lošu profitabilnost unatoč nekim manjim poboljšanjima. Osim toga, EPH ima znatnu kreditnu zaduženost uz snažnu konkurenciju na zasićenom tržištu, primjećuju u RBA, dodajući među negativne razloge za dodjelu kredita i neosiguranu izloženost RBA prema EPH.