Pevec bez Peveca postao - profitabilan!

Promet Peveca u stečaju u lipnju i srpnju porastao je osam posto, otkriva nam stečajni upravitelj Dartko Šket, koji je optimističan i očekuje da će u čitavoj 2010. ostati profitabilni. Da je poslovanje krenulo nabolje govori i činjenica da su dobili bankarsku garanciju u visini milijun eura.

Prvoga listopada Pevec Zagreb na Žitnjaku ponovno otvara vrata svog trgovačkog centra, jedanaestog u nizu nakon pokretanja stečaja. To je još jedan od pokazatelja da taj trgovački lanac radi ne samo solidno nego i osjetno bolje nego uoči pokretanja stečajnog postupka.

"Žitnjak je po prometu bio drugi ili treći Pevecov centar, što nas je potaknulo da ga ponovno otvorimo. U pregovorima s najmodavcem uspjeli smo dogovoriti novi ugovor o najmu 5500 kvadrata, što je nešto manja površina u odnosu na ranije, ali je zato potpuno izmijenjen izgled centra, koji će biti osjetno uređeniji nego kada je uoči stečaja zatvoren zbog neplaćanja najamnine", najavljuje Darko Šket, stečajni upravitelj poduzeća Pevec Zagreb i Pevec Bjelovar, dodajući da je odluku o otvaranju centra i ugovor o najmu prihvatio odbor vjerovnika.

Vrbovec neisplativ

U Pevecovu centru na Žitnjaku radit će u početku 79 zaposlenih, a njihov kasniji broj ovisit će o prometu, za koji se Šket nada da će rasti kao što je slučaj u gotovo svim ostalim centrima Peveca koji danas mahom rade. Naime u sklopu Peveca Bjelovar nije otvoren samo vrbovečki centar, jer je ocijenjeno da nije isplativ, te splitski jer sve donedavno nije ostvaren kontakt s vlasnikom prostora. No zato radi centar Zadar 1 i Zadar 2, kao i bjelovarski te varaždinski, koji je u unajmljenom prostoru. Od centara u sklopu Peveca Zagreb ne radi samo onaj u Slavonskom Brodu, a rade osječki, kutinski, riječki, pulski, koprivnički te onaj u Jankomiru i uskoro na Žitnjaku.

"Promet nam raste po stopi od osam posto ako se gleda srpanj u odnosu na lipanj, odnosno lipanj u odnosu na svibanj. Zahvaljujući tome, trgovina je na kraju srpnja ostvarila dobit od 630 tisuća kuna, a do kraja godine bit će i više. Neki centri ostvaruju promet na razini 30-ak posto u odnosu na 2008. godinu, koja se neće tako lako ponoviti, ne samo što se nas tiče nego trgovine općenito. Naravno, sada imamo i otprilike upola manji broj ljudi u ta dva poduzeća, oko 800", veli Šket.

Iako su rast prodaje i dobit dobar pokazatelj, Šket veli da je još važnije da se ostvaruju uz pokrivanje svih tekućih troškova, kako zaposlenika, tako i centara, od poreza do dobavljača, a otpremnine su isplaćene i prije pokretanja poslovanja.

"Prosječna plaća naših trgovaca je 4200 neto, a 4400 na razini oba društva, dakle s pratećim službama. Na našu sreću, a opću žalost, radno mjesto u Pevecu danas je itekako traženo, neovisno o stečaju. Za voditelja marketinga i voditelja nabave javilo se po 70-ak kandidata za svaki natječaj, a i prije toga pojačali smo se novim kadrovima, kao što je direktor komercijale. Posložili smo se i organizacijski, čime smo dobrim dijelom smanjili improvizacije koje su prije bile u Pevecu, a izbacili smo i dio asortimana koji nije imao veze s osnovnom djelatnošću kao što je prehrana", ističe Šket, dodajući da sada zbog predimenzioniranosti centara rade na povratu prodaje namještaja.

Da se vraća povjerenje, kako dodaje, govori i to da je poduzeće usprkos stečaju dobilo bankarsku garanciju od milijun eura. Takvih rezultata i poslovanja ne bi bilo da nije postignut i dogovor s dobavljačima.

"Presudan je bio trenutak kada sam uvjerio sutkinju i odbor vjerovnika da se nastavi poslovanje, odnosno dobavljače da se usprkos potraživanjima ne ide u likvidaciju, već da se nastavi poslovanje. Nakon niza sastanaka s ključnim dobavljačima iz svih asortimana stvorili smo povjerenje da će njihova roba biti plaćena. Za to smo osmislili ugovor s pridržanim pravom vlasništva, što znači da dobavljač zadržava pravo vlasništva nad robom koja mu nije plaćena i ako mu ne bi bila plaćena u dogovorenom roku, da je može povući natrag. To se dosad nije dogodilo", ističe Šket, koji veli da strani dobavljači još uvijek imaju rezervu, pa im se plaća avansno, što opterećuje likvidnost.

Dobavljači vlasnici

Daljnje poslovanje odnosno tijek stečajnog postupka ovisi o vjerovnicima, među kojima su najveći upravo dobavljači i banke. Naime na razini oba društva banke potražuju oko 850 milijuna kuna, dobavljači 650 milijuna, a država 140 milijuna kuna.

"Ukupne utvrđene obveze oba društva iznose oko 1,7 milijardi kuna, dok je stečajna masa utvrđena na iznos od 1,5 milijardi kuna. Međutim od tih 1,5 milijardi kuna najveći se dio odnosi na građevinsku vrijednost nekretnina — 1,1 milijarda kuna. Ako se taj iznos korigira s cijenom koja se može postići na tržištu, ispada oko 750 milijuna kuna. Zbog toga stečajna masa pada na oko 1,1 milijardu kuna, a razlika do ukupnih dugova odgovara potraživanju dobavljača odnosno vjerovnicima drugog isplatnog reda koji bi u slučaju likvidacije poduzeća ostali bez tog novca", veli Šket, upozoravajući da su se banke uglavnom dobro osigurale založnim pravima.

S obzirom na to, suština stečajnog plana jest da vjerovnici drugog isplatnog reda, a to su uglavnom dobavljači i država, potraživanja pretvore u vlasničke udjele u novom društvu sukladno njihovoj visini. Radnicima u prvom isplatnom redu isplatile bi se u cijelosti tražbine od 34 milijuna kuna, a da razlučni vjerovnici, tj. banke reprogramiraju svoje obveze s određenim počekom.

"Dakle, ništa ne mislimo prodavati, već bi se imovina unijela u novo društvo. No za takav plan vlasničkog preustroja treba dobar plan poslovanja, koji radimo zajedno s KPMG-om, dok će prof. Dika sa suradnicima raditi na pravnoj podlozi stečajnog plana. Do kraja godine ili proljeća trebali bismo imati odluke vjerovnika podržavaju li takav plan ili ne", veli Šket, koji je uvjeren da Pevec ima sigurno šansu ako se promijeni vlasnička struktura i ako vjerovnici, pogotovo domaći, shvate da to može biti njihov jedini put do kupaca u toj branši, pogotovo ako bi bili suvlasnici.