Rast Teve u trećem tromjesečju 28 posto
Autor: Business.hr/ Hina | 14.56, 03.11.2009.
 |
Farmaceutska kompanija Teva Pharmaceutical Industries izvijestila je u utorak o 28-postotnom rastu dobiti u trećem tromjesečju temeljem prodaje lijeka za multiplu sklerozu Copaxone i ušteda ostvarenih slijedom prošlogodišnje kupnje kompanije Barr Pharmaceuticals.
Neto dobit bez troškova vezanih uz Barr skočila je na 806 milijuna dolara ili 89 centi po dionici, sa 630 milijuna dolara ili 77 centi po dionici u istom razdoblju prošle godine, priopćila je kompanija sa sjedištem u izraelskom gradu Petah Tikvi.
Prihodi su skočili 25 posto, na 3,55 milijardi dolara, blago zaostavši za prognozama analitičara koji su očekivali prihode u visini 3,64 milijarde dolara.
Prihodi od prodaje lijeka za multiplu sklerozu Copaxone poskočili su u svijetu 38 posto, na 776 milijuna dolara, dok su u SAD-u porasličak 53 posto, na 540 milijuna dolara.
Ukupni prihodi od prodaje lijekova u Sjevernoj Americi porasli su 34 posto, na 2,16 milijardi dolara.
Teva je u potrazi za dodatnim akvizicijama nakon preuzimanja Barra za 7,4 milijarde dolara i želi proširiti svoj asortiman proizvoda za njegu žene, kazao je izvršni direktor kompanije Shlomo Yanai.
Nakon generičkih lijekova kompanija bi se mogla proširiti na segment biotehnologije i posebnih proizvoda, u nastojanju da smanji ovisnost o Copaxoneu, koji generira oko 35 posto zarade.
Vezani članci |
Komentari (2) Prijava
04.11.2009.
Hrvatsku u 2009. čeka PAD BDP-a od 6,0 posto, STAGNACIJA u 2010., skroman rast u 2011.
Liderpročitano:Hrvatska će u 2009. zabilježiti pad BDP-a u visini oko 6,0 posto, nakon čega će zahvaljujući blagom poboljšanju vanjskih okolnosti uslijediti stagnacija u 2010., te nastavljeni blagi oporavak u 2011., procijenila je u utorak Europska komisija.
Globalna financijska kriza i pad aktivnosti u gospodarstvima glavnih hrvatskih trgovinskih partnera počeli su se odražavati na hrvatsko gospodarstvo u posljednjem tromjesečju 2008., uz NAGLI PAD domaće potražnje i trgovinskih tokova, te je Hrvatska u prvoj polovici 2009. zagazila u PRODUBLJENU RECESIJU, zaključila je EK u jesenskim gospodarskim prognozama.
U drugoj polovini godine blago poboljšanje vanjskih prilika trebalo bi ublažiti pad hrvatskog izvoza. Pristup vanjskim izvorima financiranja trebao bi biti olakšan a pad kreditnih plasmana zaustavljen u drugoj polovini 2009., te se očekuje nastavak vrlo umjerenog oporavka na tromjesečnoj razini u trećem i četvrtom tromjesečju ove godine.
Prognoze za 2010. i dalje su neizvjesne i očekuje se PAD gospodarstva a u 2011. blagi rast, u visini 2,0 posto, uglavnom zahvaljujući blagom rastu osobne potrošnje i ulaganja.
Bilanca plaćanja u ovoj bi godini trebala pokazati MANJAK u visini 6,0 posto BDP-a, koji bi u 2010. i 2011. trebao blago porasti i u prosjeku iznositi 7,25 posto BDP-a.
U EK očekuju i USPORAVANJE pada izvoza u drugoj polovini ove godine i njegov blagi rast u 2010., zahvaljujući jačanju inozemne potražnje u ključnim zemljama-partnerima.
Uvoz će vjerojatno nastaviti padati brže nego izvoz u preostalom dijelu 2009. da bi nakon toga uslijedio njegov tek mjereni oporavak.
Unatoč mjerama rebalansa, proračunski manjak Hrvatske i dalje raste i u ovoj bi godini trebao dosegnuti od 3,5 do 4,0 posto BDP-a. U 2010. se očekuje njegov blagi pad na oko 3,0 posto BDP-a, predviđaju u Komisiji.
Udio duga u BDP-u trebao bi narasti s 33,3 posto na oko 39,5 posto BDP-a.
Godišnja stopa inflacije značajno je pala s najviše višegodišnje razine od 8,4 posto u srpnju 2008., zbog snažnog pada domaće potražnje i nižih cijena roba, a inflatorni pritisci trebali bi ostati relativno slabi i u 2010. i 2011.
Stopa NEZAPOSLENOSTI trebala bi porasti u ovoj godini 10 posto, dok bi očekivani skromni oporavak gospodarskih aktivnosti u 2010. i 2011. trebao rezultirati njezinim klizanjem na 9,8 posto u sljedećoj, odnosno 9,4 posto u 2011. godini.
U 2010. na naplatu dolazi dug u visini 20 posto BDP-a
Izdano: 08:46 3. studenog 2009
Redakcija Business.hr
Iako je kriza dosegla dno, brzog oporavka neće biti, a već sljedeće godine na naplatu nam dolazi 9,6 milijardi eura vanjskog duga, upozorava Svjetska banka, koja jedini izlaz vidi u povećanju štednje i smanjenju državne potrošnje