Šef Gredelja: Ovdje ljudi smatraju da nema viška zaposlenih, već manjka posla

 Previše neisplativih projekata, višak zaposlenih i dug od gotovo pola milijarde kuna samo su neki od problema koji opterećuju Gredelj i njegova novog predsjednika Uprave Krešimira Kranjčeca, koji je tu tvrtku opisao kao 'brod koji je pretežak' 

Krešimir Kranjčec došao je na čelo Uprave Tvornice željezničkih vozila Gredelj prije tri mjeseca, no tek se prije nekoliko dana prvi put sastao s novinarima. U prilično otvorenom razgovoru nije krio da Gredelj, koji je opterećen dugom od 453 milijuna kuna i jedva uspijeva skrpati svaki mjesec za plaće, uskoro počinje otpuštati radnike, a onima koji ostanu na poslu smanjit će se plaća.
Iako će prihodi Gredelja u ovoj godini iznositi između 300 i 400 milijuna kuna, troškovi će ih i ovaj put nadmašiti. To i ne čudi kad Gredelj već godinama preuzima poslove znajući da će na njima izgubiti. U poslu za Makedonske željeznice gubitak iznosi 2,5 milijuna eura, za Trenitaliju najmanje 1,5 milijun eura, a jednako toliko je izgubljeno na projektu lokomotiva DEL 800. Na poslu za američki NREC Gredelj gubi oko 150 tisuća dolara po lokomotivi (za ovu godinu planiraju proizvesti više od 20 lokomotiva).
Zbog takvog stanja Kranjčec je pozvao internu reviziju da obavi svoj dio posla, a utvrde li se propusti, najavio je pokretanje postupaka za utvrđivanje odgovornosti. Uočljivo se trudio da ne izgovori riječi poput kaznene prijave niti da imenom proziva za odgovornost bivšu upravu, iako se upravo to dalo iščitati između redaka. Na početku razgovora zamjerio nam je što smo prije nekoliko dana naslovom najavili upravo kaznene prijave protiv odgovornih za gubitke u Gredelju.
 
- Nakon svake promjene u vrhu nekog poduzeća radi se analiza projekata koji su u tijeku. Kod nas to radi interna revizija i revizija HŽ-a koje provjeravaju je li sve rađeno po ugovorima. Kakav će biti rezultat te revizije, još ćemo vidjeti i prerano je za bilo kakve zaključke. Znam da bi svi htjeli vruće teme, ali mislim da nema smisla nagađati. Smatram da su sve uprave prije mene odluke donosile savjesno i da su se savjetovali prije nego što su ih donosili, kao što to činim i ja. Možda će se i moje odluke za koju godinu pokazati pogrešnima, tko zna. Nisam sudac da sudim o odlukama bivše uprave niti je to bio smisao mog dolaska u Gredelj.

Gredelj je zapravo u velike probleme zapao preseljenjem tvornice na jednu lokaciju, gdje su sagrađene moderne hale. No danas nemate dovoljno posla kojim biste punili sve svoje kapacitete.

- Ovdje ljudi smatraju da u Gredelju nema viška zaposlenih, već da imamo manjka posla. I moja je želja da osiguramo više posla i da još zapošljavamo. Istina je da su planovi bili da tvornicu dovedemo na jednu lokaciju, da budemo konkurentniji, brži i fleksibilniji. Namjere su bile dobre, no u međuvremenu se dogodila velika kriza koja je izravno pogodila i nas i Hrvatske željeznice, našeg vlasnika i najvećeg naručitelja. A naravno da se rezultat HŽ-a reflektira i na Gredelj.
 

Jeste li sigurni da vam treba više posla kad i brojni ugovori za poslove koje Gredelj trenutačno radi uopće nisu isplativi?

- Naš je brod trenutačno pretežak. Bilo koji projekt da radimo opterećen je svime što ovdje imamo. Naši su kapaciteti jako veliki, ali je pitanje što napraviti s njima. Ovaj naš brod moramo rasteretiti i vrlo brzo dogovoriti na koji način to učiniti.

Kad ćete donijeti odluku o tom rasterećenju?

- U Gredelju moramo djelovati vrlo brzo, ne možemo dugo čekati. Počeli smo pregovarati sa socijalnim partnerima, koje sam upoznao s cijelom situacijom i mogućim scenarijima za izlaz iz problema. Većinu troškova već smo srezali, ali to nije dovoljno. Želimo sačuvati što veći broj radnih mjesta, pa razmišljamo o uvođenju neradnog dana ili ćemo svima smanjiti plaću. Plaće su velika stavka u našim rashodima i moramo ih smanjiti. Mislim da više nije pitanje koliki je višak zaposlenika, nego koliko ljudi možemo spasiti.
 

Dakle, bez obzira na smanjenje plaća ili uvođenje neradnog dana, morat ćete otpuštati?

- Da, na žalost. Trenutačno ne znamo točan broj. Sa socijalnim ćemo partnerima pregovarati koliko god to bude potrebno kako bismo našli optimalno rješenje i što brže postigli dogovor.
 

Stječe se dojam da ste se jako iznenadili onim što ste zatekli u Gredelju.

- Imao sam informaciju da je Gredelj u problemima i prihvatio sam ovaj posao kao veliki izazov. Ali kad sam ušao u dublje analize, shvatio sam da je situacija doista puno teža nego što sam na početku mislio.
 

Što ćete učiniti s poslovima koji Gredelju nose gubitak? Hoćete li ih odraditi do kraja ili ćete ih raskinuti?

- Vrlo brzo ćemo morati odlučiti kako privesti kraju te projekte. Cilj nam je da imamo maksimalno pozitivne efekte na svakom projektu, a teško je donijeti odluku koja bi nam mogla zatvoriti vrata na nekim tržištima. Pokušat ćemo s partnerima ponovno dogovoriti već ugovorene stvari, a ako ne uspijemo, morat ćemo birati između manjeg od dva zla. Dat ćemo sve od sebe da spasimo aktivne poslove novim pregovorima i aneksima ugovora.
 

Ima li Gredelj uopće neki profitabilan projekt?

- Kako da ne, pozitivni su nam projekti koje radimo za američkog partnera NREC, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju. Pozitivan je primjer i naša proizvodnja u Dobošnici u BiH, gdje ljudi nisu primali plaću više od 10 mjeseci, a proizvodnja je bila zaustavljena. Uspjeli smo je pokrenuti potpisavši ugovore sa Željeznicama Federacije BiH i Elektroprivredom BiH. Moramo paziti na to da ispunimo sve na što smo se ugovorima obvezali i držimo se rokova kako bismo imali bolju poziciju u pregovorima za nove poslove. To je jedan od mogućih putova u smanjenju ovisnosti o Hrvatskim željeznicama. Ponovno pokrećemo pregovore s nekim velikim tržištima poput Rusije, pregovaramo s njemačkim i češkim tvrtkama o različitim projektima, a puno očekujemo od novih projekata najavljenih u Makedoniji, Iraku, Sudanu i još nekim zemljama gdje nas jako cijene. Nakon normalizacije situacije u Libiji i Iraku vidimo svoju mogućnost i na tim tržištima.
 

Što je s projektom hrvatskoga niskopodnog tramvaja, mislite li da ga se uopće može nekome prodati ili je to gotova priča?

- Još pokušavamo na ostalim tržištima, ali kriza je utjecala i na velike projekte, pa tako i neki veliki igrači koji su se ranije pojavljivali samo na velikim natječajima danas predaju ponude i na natječajima za nekoliko tramvaja ili vlakova. Sad je vrlo teško dobiti posao bez pravog partnera.
 

Kakva je budućnost Gredelja? Hoće li se zaista podijeliti u dvije zasebne tvrtke?

- Razmatra se više mogućnosti, pa tako i ona o konzorciju svih hrvatskih proizvođača tračničkih vozila koji bi mogao biti konkurentan na natječajima za buduće vlakove, ne samo u Hrvatskoj.
 

Koje su to tvrtke?

- Gredelj i Končar već su imali takve konzorcije, a tu je i Đuro Đaković koji proizvodi teretne vagone. Smatram da je jedna od mogućnosti ujedinjavanje tih poduzeća, a možda čak i traženje još nekih partnera da bi se zajedničkim snagama nastupalo na svjetskom tržištu. Naš bi konzorcij  mogao za neke velike svjetske kompanije raditi dijelove vlakova ili tramvaja, što bi sigurno bilo interesantno i otvorilo nove prostore.