Tankerskoj pogodovala skuplja nafta, ATPL i JDPL čekaju bolje vijesti

U prvom ovogodišnjem kvartalu četiri najveća domaća brodara — Atlantska plovidba, Tankerska plovidba, Jadroplov i Uljanik plovidba — zaradila su 35 milijuna kuna, tj. 53 milijuna ili 60 posto manje nego u prvom kvartalu prošle godine.

Najveću kvartalnu neto dobit u iznosu 18,3 milijuna kuna ostvario je zadarski brodar Tankerska plovidba. Sa šest milijuna kuna zarade slijedi ga pulska Uljanik plovidba, a Jadroplov je ostvario deset milijuna kuna gubitka. U gubitku od 26 milijuna kuna našla se i Atlantska plovidba.

Upravo takve rezultate uprave domaćih brodara mogle su i očekivati jer se utjecaj globalne gospodarske krize i relativno niskih vozarina još može osjetiti.

U takvom okruženju najbolje je prošla Tankerska plovidba, koja upravlja tankerima za prijevoz sirove nafte, a kompanije poput Jadroplova ili Atlantske lošije su prošle zbog orijentiranosti na prijevoz suhog rasutog tereta i kontejnera.

No, sudeći prema tržišnim signalima, njihovo vrijeme opet dolazi. Naime, nakon što je u utorak donesen plan spašavanja posrnulih europskih ekonomija, BDI indeks skočio je na ovogodišnji maksimum od 3822 boda. U srijedu je indeks opet skočio, na 3928 bodova, nakon što su objavljene procjene o rastu BDP-a eurozone.

Takve vijesti sugeriraju oporavak globalne trgovine, što bi domaćim brodarima u drugom kvartalu moglo donijeti znatno veće prihode od 537 milijuna kuna iz prvog kvartala.

Osim toga, u ostatku godine ukupna domaća flota bit će jača za četiri nova broda — Atlantska plovidba, naime, očekuje tri novogradnje, a Jadroplov jednu. Analitičari su već lani prognozirali oporavak brodarskog tržišta, za koje je 2009. godina bila uvjerljivo najgora.

Suhi tereti rastu 6 posto

Tekuća je godina već donijela znatan rast kineske potražnje za željeznom rudom, koja se uglavnom doprema iz Australije i Brazila, pa globalni brodari zbog toga očekuju rast prihoda.

Globalna potražnja za suhim rasutim teretima, prema procjeni investicijske banke JP Morgan, ove bi godine trebala porasti šest posto, a pola naručenih brodova koji se trenutačno grade u svijetu bit će otkazano ili će se porinuti sa zakašnjenjem jer azijska brodogradilišta ne mogu ispuniti rekordne narudžbe.

Kao rezultat rasta trgovine brodarski bi sektor prema nekim procjenama trebao zaraditi 33 posto više nego lani. Prosječna vozarina na panamax brodove u 2010. godini po danu bi trebala iznositi 21.200 dolara, dok bi vozarina za capesize brodove trebala dosegnuti 33.000 dolara po danu.

BDI tobogan

Indeks Baltic Dry brodarski je i trgovački pokazatelj koji reflektira cijene transporta krutih rasutih tereta koji se prevoze brodovima, a kreirala ga je Baltička burza koja je globalno mjesto posredovanja ugovorima za brodarski prijevoz.

Važnost je BDI-ja u tome što u realnom vremenu predstavlja stanje globalne ponude i potražnje za sirovinama, a za razliku od dioničkih i robnih indeksa na njegovu vrijednost ne utječu špekulanti.

Nakon rekorda od 11.793 boda u svibnju 2008. godine, BDI je u roku manjem od godinu dana pao na rekordno niskih 666 bodova. Njegova ovogodišnja vrijednost u prosjeku iznosi 3000 bodova, a analitičari se slažu da će mu toliko iznositi i ovogodišnji prosjek, što je ipak 15 posto više od lanjskog.

O kretanju BDI-ja najviše su ovisni Atlantska plovidba i Jadroplov (iako ne osjetno jer domaći brodari većinu flota drže pokrivenima dugoročnim ugovorima).

U indeks ne ulaze brodovi za prijevoz kontejnera ili gotovih proizvoda nego isključivo brodovi koji prevoze rasute sirovine poput ugljena, čelika ili ruda (dry bulk).

Ugovori o isporuci dobara sklapaju se na Baltic Exchangeu, koji je svojevrsna brodarska verzija NYMEX-a (newyorške robne burze), gdje se terminskim ugovorima ugovara isporuka robe u budućnosti.