Ako Adris ponudi 11.000 kuna po dionici, natječaj za CO ne treba

Privatizacija Croatia osiguranja (CO), najvećeg domaćeg osiguratelja s tržišnim udjelom od 30 posto, podigla je puno prašine daleko prije nego što su objavljeni uvjeti i detalji privatizacije.

Ekonomisti i financijaši grubo su podijeljeni na one koji misle da je privatizacija pogreška te da se takva tvrtka ne može prodati bez raspisivanja referenduma o prodaji i one koji tvrde da je treba "utopiti" što prije jer se država i u tom slučaju pokazala slabim gospodarom. Istina je najvjerojatnije negdje u sredini jer se državni proračun mogao puniti iz CO-ova poslovanja da se u kadrovsku politiku u proteklih desetak godina nije previše miješala politika.

Jedan od domaćih ekonomista i pozivatelja osiguravateljne industrije kod privatizacije Croatia osiguranja državi zamjera to što ona nije prodana ranije. Naime, u slučaju tog osiguravatelja, tvrdi izvor, vidi se da država nije dobar gospodar jer je Croatia u posljednjih desetak godina izgubila dio tržišnog udjela, nije poslovala efikasno i izgubila je jedinstvenu priliku da postane regionalni lider.

Isti ekonomist smatra da bi Adrisu dobro došlo vlasništvu u Croatiji zbog disperzije poslovanja, pogotovo zbog mogućih padova u duhanskom sektoru, koji bi mogao uslijedi nakon poskupljenja duhanskih proizvoda.

Isto tako smatra da bi državi bilo najbolje da proda Croatiu Adrisu jer joj novac treba hitno, a raspisivanje međunarodnog natječaja za prodaju moglo bi potrajati. Interes stranih ulagača, što je najgore, u ovo bi vrijeme bio jako skroman. Dobar bi scenarij bio i onaj u kojem bi se išlo na IPO dionica pa bi u vlasničku strukturu mogao ući širi krug ulagača, pogotovo domaći obvezni mirovinski fondovi.

Presudan menadžment?

S mišljenjem da je država loš gospodar ne slaže se profesor s Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević. "U Hrvatskoj se nikad nije raščistilo ono načelo da je za uspjeh tvrtke presudan menadžment, a ne vlasnička struktura", jasno je poručio Jakovčević.

Smatra da je prodaja tako važne tvrtke, koja je lider u zemlji, nastavak nelogične i besmislene hrvatske privatizacije. Naime, država proračun može puniti iz poslovanje Croatije, umjesto da je prodaje u vrijeme najteže krize. Također dodaje da je prodaja te tvrtke toliko važan posao da bi na referendumu građane trebalo pitati žele li da se ta tvrtka prodaje ili ne, kao što je to u Sloveniji bio slučaj kod privatizacije Triglava.

"Pokazalo se da su okidač ove krize u velikoj mjeri bile privatne tvrtke, koje su kasnije posrnule te su tražile spas pod okriljem države. Države danas počinje uklanjati sistemski rizik vlasništvom u kompanijama ključnima za funkcioniranje gospodarstva, a na privatizacijama više ne inzistira ni Međunarodni monetarni fond", rekao je Jakovčević.

Dobra strana Adris grupe upravo bi mogao biti kvalitetan menadžement koji se već pokazao prilično uspješnim u širenju na turistički segment poslovanja, pa se može pretpostaviti da već ima razrađenu strategiju širenja i na sektor osiguranja, kazao je Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera.

"Prisjetimo li se novinskih izvještaja prema kojima Adris već godinama planira vlasnički ući u Croatia osiguranje, očito je da poslovodstvo Adrisa ima dobru sliku poslovanja Croatije i da vidi potencijal rasta kompanije. Kao i Croatia, Adris ima razgranatu prodajnu mrežu i mislim da vidi potencijal za unaprjeđenje prodaje, a s druge strane visoka profitabilnost Adrisa upućuje na to da će poslovodstvo voditi računa i o smanjenju troškova", kazao je Klemen.

Niža ponuda, veći udjel

Po njegovu mišljenju, pravo je pitanje je li Adris spreman platiti 11.000 kuna po dionici Croatia osiguranja, o čemu su neki mediji ranije izvještavali. Ako Adris stvarno ponudi tu cijenu, Klemen je uvjeren kako međunarodni natječaj nije potreban. Naime, prilikom zadnje planirane privatizacije, kada je naizgledniji kandidat bio slovenski Triglav, cijena po dionici bila je otprilike 50 posto niža, a Croatia je imala znatno veći tržišni udjel nego danas.

Podsjetimo, Triglav je prestigao Croatiu u svim pogledima u samo pet godina, točnije od kraja 2004., kad je na čelo Croatije umjesto Marijana Ćurkovića postavljen Hrvoje Vojković, bivši ministar gospodarstva i predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Iako je Vojković za svoj rad primio brojne nagrade (četiri puta Zlatnu kunu HGK i zlatnu dionicu 2007. godine), nekad u usporedbi s Croatijom majušni Triglav postao je golijat. Ironiju cijele situacije možda najbolje opisuje zgoda iz 2002. godine, kad je prijava Triglava na privatizacijski natječaj CO-a u Hrvatskoj primljen s podsmijehom.

Izvan Hrvatske po zauzetom tržišnom udjelu i visini premije Croatia značajniju tvrtku ima samo u susjednoj Bosni i Hercegovini, a uz to je vlasnik tri manja društva u Makedoniji, Srbiji i Kosovu. Cjelovito širenje zaokruženo je upravo 2004. godine.

Triglav je iste godine poslovao na samo tri tržišta, a krajem prošle godine mogao se pohvaliti da radi u devet zemalja. Osim što je razgranao mrežu u svim zemljama bivše Jugoslavije, Triglav se probio i na tržište Europske unije – u Češku.

Adris: Nismo smanjili ambicije

Na upit Zagrebačke burze o tekstu koji navodi da Adris grupa kupuje 30 posto Croatia osiguranja Adris grupa je u četvrtak objavila kako ne postoje nikakve materijalne činjenice koje bi potvrdile napise iz tog teksta.

Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić ne potvrđuje tu vijest, ali je i ne opovrgava. "Mogu reći da je Adris grupa jedan od vodećih investitora i u tome smislu nije smanjio ambicije kojima vrednuje različite poslovne mogućnosti", rekao je Grubić.




CO NIJE NA TERET
'Ni zbog EU nismo pod pritiskom'

Unatoč učestalim medijskim napisima o privatizaciji, Croatia osiguranje još uvijek nema nikakvih službenih informacija u vezi s eventualnom privatizacijom.
"Prije svega na našem vlasniku, Vladi, stoji odluka želi li privatizaciju ili ne. CO je profitabilna tvrtka koja ni na koji način ne opterećuje državni proračun. Smatramo da skori ulazak Hrvatske u EU također ne znači automatski pritisak za prodaju najvećeg hrvatskog i državnog osiguravatelja", rekli su u CO.
Napomenuli su da imaju više nego potrebnu razinu adekvatnosti kapitala (granica solventnosti), koja je za životna i neživotna osiguranja znatno veća od granice solventnosti koja je utvrđena prema članku 98. Zakona o osiguranju.
"Poslujemo stabilno i profitabilno s visokim koeficijentom likvidnosti koji na godišnjoj razini u prosjeku iznosi čak 31,5, a koeficijent likvidnosti 1 propisan je kao zakonski minimum", zaključili su.