Banke brane veće spuštanje cijena stanova

Pod većim su pritiskom za spuštanje cijena investitori u stambene nekretnine koji su svoje projekte financirali kreditima banaka. 

Kako smatra stručnjak za nekretnine i osnivač portala ProdamSam.com, koji djeluje u 13 zemalja jugoistočne Europe, Salko Kriještorac, veće spuštanje cijena stanova u tzv. tržištima u nastajanju poput Hrvatske i Srbije te još nekih zemalja jugoistoka Europe onemogućuju banke koje su kreditirale te projekte.

Smatra također da su investitori s neprodanim stanovima često prisiljeni potražiti od banaka i drukčije rješenje svojih financijskih problema od prodaje stanova kao što je njihov najam, od kojega bi onda pokušali podmiriti obveze prema bankama.

U siječnju je u Hrvatskoj dodatno pala cijena stanova, koji su prema podacima portala Crozilla.com bili 0,4 posto povoljniji nego prethodnog mjeseca.
 

Rast u Osijeku

Na godišnjoj su razini siječanjske cijene stanova pale za 1,1 posto, a u odnosu na siječanj 2010. bile su 4,7 posto niže te 15,8 posto niže nego u istom mjesecu 2009. godine. Cijene stanova smanjene su u Rijeci (3,4 posto), Zagrebu (1,5 posto), Zadru (1 posto) i Puli (0,1 posto), u Splitu su ostale nepromijenjene, a rasle su u Osijeku (2,9 posto) i Dubrovniku (0,8 posto).

Prema podacima portala Crozilla.com, prosječna je vrijednost kvadrata stana u Zagrebu od 2008. godine u stalnom padu: prošle je godine bila 1,6 posto manja nego 2010., 7,1 posto manja nego 2009., a 2009. godine 11,1 posto manja nego 2008.

Zanimljivo je da su cijene kvalitetnih novosagrađenih stanova u Zagrebu na dobrim lokacijama s dobro pogođenim odnosom vrijednosti i cijene u istom vremenu u pojedinim razdobljima imale čak i lagani rast.
 

Malo dobrih projekata

Razlog tome je činjenica da ima vrlo malo takvih nekretnina, a s obzirom na postojanje zaliha novosagrađenih stanova na tržištu, malo se novih projekata i planira, pa su kupci takvih nekretnina spremni platiti i više, za stvarno dobre stanove, navode s portala Crozilla.com.

Skori ulazak Hrvatske u EU, prema procjeni stručnjaka, neće utjecati na rast cijena stanova kako se to dogodilo u članicama koje su se ranije priključile Uniji kao na primjer u Rumunjskoj i Bugarskoj koje su članice postale prije krize. S obzirom na to da Hrvatska u Uniju ulazi u vrijeme njezine najdublje krize, ulazak ne bi trebao donijeti velike promjene na tržištu nekretnina. Može se očekivati samo manji rast potražnje, ali ne i znatan porast cijena.

Statistika pada cijena stanova u određenoj se mjeri ne poklapa sa stvarnom tržišnom cijenom. Prema nekim procjenama, razlika između traženih cijena stanova i onih po kojima se ostvare kupoprodaje iznosi oko 10 posto.