Europski ulagači utočište našli u korporativnom dugu

Obveznice nekih europskih kompanija ovih dana nude niže prinose u odnosu na obveznice njihovih matičnih država. Trgovina na europskim tržištima upućuje na posve novu situaciju u kojoj ulaganja u korporativne vrijednosne papire postaju sigurnija u odnosu na državne.

Obveznice koje izdaju države povijesno se smatraju najsigurnijim papirima, no zbog financijske i dužničke krize u eurozoni ulagači su u pojedinim slučajevima skloniji posuđivati novac kompanijama. Neke velike tvrtke tako se sada mogu zadužiti jeftinije u odnosu na vlade.
 
Primjerice, prinos na obveznicu portugalske energetske kompanija Energias de Portugal (EDP), izdanu prošle godine, niži je u odnosu na prinos koji investitori ostvaraju na obveznicu Portugala. Razlika u prinosima, tzv. spread, sada iznosi oko 7 postotnih bodova u korist EDP-a.
 
Nedavno izdana obveznica španjolske naftne kompanije Repsol, vrijedne 850 milijuna eura, donosi manji prinos u odnosu na usporednu obveznicu španjolske vlade.
 
Istodobno, u Italiji obveznica tvrtke Enel s rokom dospijeća 2022. godine donosi prinos od 6,19 posto, a uspo redna talijanska desetogodišnja obveznica donosi prinos od 6,92 posto.
 

Novi trend

 
No pojava nije vidljiva samo u perifernim državama eurozone, gdje takva anomalija postaje uobičajena.
 
Obveznice koje je prodao Sanofi, francuski farmaceutski div, s rokom dospijeća 2016. godine, donose prinos od 1,9 posto, a prinos na francuske državne obveznice je 2 posto.
 
"To što se u mnogim slučajevima korporativni dug smatra sigurnijim nego državni što dovodi do velikog zaokreta u paradigmi", rekao je za Financial Times Philippe Berthelot, analitičar Natixis Asset Managementa.
 
Bankari i analitičari procjenjuju kako će se ove godine puno češće trgovati sigurnim kompanijama, s nižim prinosom, nego državnim obveznicama budući da ulagači zbog neizvjesnosti na tržištu traže sigurnija utočišta.
 
"S obzirom na makroekonomsku situaciju u Europi, moguće je da ćemo tijekom 2012. godine vidjeti veću trgovinu vrijednosnim papirima solidnih europskih kompanija nego obveznicama zemalja iz kojih dolaze te kompanije", komentirao je Huw Richards iz JP Morgana iz Londona.
 

Potražnja jača

 
"Osiguravatelji i drugi veliki investitori počinju korporativni dug smatrati sigurnim utočištem", rekao je Jonathan Pitkanen, analitičar kuće Threadneedle.
 
Nastavi li se produbljivati kriza u eurozoni, potražnja za tom vrstom papira mogla bi znatno porasti.
 
Berthelot iz Natixis Asset Managementa smatra da trgovina korporativnim papirima s manjim prinosom u odnosu na državne obveznice nije održiva u dugom roku.
 
"Moramo se sada prilagoditi toj novoj paradigmi, no to nije prijateljsko okruženje za fondovske menadžere", rekao je i dodao: "To donosi spektakularnu volatilnost."
 
Neki bankari pak tvrde da je sigurnost relativan pojam, napominjući kako je pod udarom krize sva financijska imovina pod pritiskom. Naime, metež na tržištu državnog duga utječe i na korporativni dug pa od nesigurnosti ne mogu pobjeći ni kupci vrijednosnih papira privatnog sektora.