Evo koji su fondovi najbolje prošli u 2011.

Investicijsku 2011. godinu obilježio je podbačaj dioničkih i mješovitih investicijskih fondova, a najbolje su prinose ostvarili obveznički i novčani fondovi. Koliko je 2011. godina zapravo bila neizvjesna i volatilna, najbolje ilustrira činjenica da su najveći prinos ostvarili najkonzervativniji novčani fondovi. Na domaćem tržištu investicijskih fondova od početka godine ni jedan dionički ili mješoviti fond nije ostvario pozitivan prinos. Rezultati obvezničkih fondova su miješani, a novčani su ostvarili pozitivan prinos.

Međutim, godinu ne treba smatrati lošom jer većina ulagača u fondove ne investira na rok od samo godinu dana, a u kontekstu globalne krize i performansi ključnih dioničkih indeksa u svijetu gubitak je mogao biti i znatno veći.
 

Do tri posto

Pet najvećih dobitnika ove godine redom su novčani fondovi Platinum Cash sa 2,79 posto prinosa po jednom udjelu, a slijede ga Agram Euro Cash (+2,74 posto), Agram Cash (+2,73 posto), ST Cash (+2,71 posto) i Erste Euro-money (+2,67 posto).

Što se obvezničkih fondova tiče, najbolje je prošao Capital One sa 2,11 posto plusa, Erste Bond sa 1,6 posto prinosa te ZB Bond, HPB Obveznički i Raiffesen Bond. Ta su tri fonda ubilježili prinos samo nešto veći od 0,2 post, a svi su ostali završili u minusu od 0,12 do 14,24 posto.

Težak zadatak imali su i upravitelji miješanih fondova – svih šesnaest do trenutka zaključivanja teksta prema podacima HRportfolia bilo je u minusu. Najmanji pad prinosa ostvarili su u IFC Balancedu i Allianz Portofoliu, a po više od deset mješovitih fondova palo je više od 11 posto – najgore su prošli Raiffeisen Balanced (-16,86 posto) i ST Balanced (-14,89 posto).

Ni prošli mjesec niti jedan mješoviti fond nije uspio ostvariti pozitivan rezultat. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je ST Balanced, kojemu je vrijednost smanjena za 14,88 posto, a na drugom mjestu negativne ljestvice nalazi se fond OTP uravnoteženi, kojemu je vrijednost smanjena za 7,19 posto. Što se tiče mješovitih fondova, najbolje su prošli ulagači u fond KD Balanced, kojemu je vrijednost smanjena za 0,53 posto jer je to najmanji pad u ovoj grupi. Iza njega je fond HI-balanced kojemu je vrijednost smanjena za 0,73 posto.

Definitivno najteži posao u ovoj godini imali su fond menadžeri u dioničkim fondovima, a najmanje gubitka zabilježeno je u dva fonda pod upravljanjem HPB Investa. HPB Dynamic pao je 0,37 posto, a HPB Dionički 2,82 posto. Minusi u drugim fondovima iznose između 4 i 40 posto.

Relativan uspjeh HPB Dynamica otkriva pogled na njegov portfelj. Prema posljednjim aktualnim statistikama iz listopada, taj je fond uložio 38 posto imovine u dionice novosadske Kulske banke i 18 posto u crnogorsku Centralnu depozitarnu agenciju. Geografski fond je 66,62 posto izložen Srbiji, 18 posto Crnoj Gori, 13 posto Hrvatskoj te nešto manje od dva posto Bosni i Hercegovini.

 
Dionički uspješni vani

Među dioničkim fondovima prevladavali su negativni rezultati iako su neki fondovi orijentirani na strana tržišta ipak uspjeli ostvariti dobre rezultate. Najuspješniji fond u studenome bio NFD Aureus US Algorithm s porastom od 5,53 posto, a slijedi ga Ilirika GOLD, kojemu je vrijednost porasla za 3,05 posto. Najveći pad u studenome u grupi dioničkih fondova zabilježio je fond ST Global Equity, kojemu je vrijednost smanjena za 23,78 posto, a slijedi ga Raiffeisen Central Europe s padom od 8,61 posto.

Za razliku od listopada, kada su sve važnije svjetske burze bilježile snažan rast, u studenome je došlo do smirivanja pa ni pozitivne ni negativne promjene indeksa nisu bile posebno izražene. Što se Zagrebačke burze tiče, oba dionička indeksa zabilježila su pad vrijednosti pa je Crobex pao za 5,61 posto, što ga je spustilo na razinu od 1732,20 bodova, a Crobex10 studeni je završio na 962,23 boda, što je mjesečni pad od 4,77 posto. Situacija na tržištima kapitala negativno se odrazila na rezultate fondova pa je samo trideset fondova od ukupno 92 ostvarilo rast vrijednosti udjela.

Sam početak godine za investicijsku publiku počeo je obećavajuće. Naime, dionice su na globalnim burzama rasle u prvom kvartalu sve do katastrofalnog potresa u Japanu i nemira u arapskom svijetu. Negativan trend počeo je u drugom kvartalu, kada se kao dodatan uteg na burze diljem svijeta nametnula dužnička kriza u eurozoni.

Po svemu sudeći, 2012. godina ne bi trebala biti bitno drugačija. Naime, očekuje se anemičan globalni rast pa bi se takvo stanje moglo preslikati i na burze. Ipak, kretanja cijena posljednjih mjeseci na globalnom financijskom tržištu pokazala su da je smirivanje, odnosno pozitivan rasplet dužničke krize eurozone, makar i postupan, presudan za stabilizaciju i rast dioničkih tržišta.