U Hrvatskoj se planira još 30 trgovačih centara, polovica realna

Vrlo je teško odrediti koliko je četvornih metara trgovačkih centara dovoljno na nekom tržištu jer jedina prava mjera za to jesu potrošači, objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi, direktorica tvrtke Regio Plan Consulting, koja se bavi analizom europskih kretanja na tržištu trgovačkih centara.

Prema njihovu istraživanju, na hrvatskom tržištu postoji oko milijun četvornih metara trgovačkih centara, gradi ih se još 1,1 milijun, a trebali bi biti gotovi u sljedeće dvije godine.

"Iako će to udvostručiti broj trgovačkih centara po njihovoj veličini u četvornim metrima, sigurno neće odmah dovesti do udvostručenja prodaje. To jednostavno nije realno očekivati. No rast površine trgovačkih centara i vjera investitora da se može uspjeti na vrlo zahtjevnom tržištu pokazuju da ćemo i dalje bilježiti dinamičan rast kada je riječ o gradnji i upravljanju trgovačkim centrima",objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi. Međutim, u prilog činjenici da je situacija na domaćem tržištu iznimno teška i da će trebati dosta vremena za izlazak iz krize, govori i podatak da produktivnost prodaje mjerena povratom prema veličini prodajnog prostora u Hrvatskoj nije na razini kakva bi se mogla očekivati, ali takva situacija može biti prilika za snažniji rast kada kriza popusti. Kako ističe Hanna Bomba-Wilhelmi,sve to utječe i na činjenicu da se neki najavljeni trgovački centri možda neće ni početi graditi. No mnogo je važnije da investitori u ovom trenutku imaju povjerenja u hrvatsko tržište i ne odustaju od svojih projekata, ali će morati dobro promisliti na koji će ih način razvijati.

Prema analizama Regio Plana, financiranje nije prevelik problem u gradnji novih trgovačkih centara u Hrvatskoj, kao ni razmišljanje javnosti, jer se razvoj trgovačkih centara ne potiče zbog investitora i tvrtki koje razvijaju i upravljaju takvim projektima, nego zbog potrošača,objašnjava HannaBomba-Wilhelmi.

"Najvažnije je imati dobar koncept u kombinaciji s dobrom lokacijom, što će naposljetku omogućiti da sve to jednostavno "sjedne"potrošačima. Tako će se mnogo lakše uvjeriti investitore,banke i privatne ulagače, da upravo takva kombinacija može donijeti isplativost cijelog projekta", ističe Hanna Bomba-Wilhelmi. Tržište se mijenja i više nema stihijske gradnje trgovačkih centara, što dokazuje i primjer Poljske u kojoj je prema podacima Regio Plana sve više investitora i tvrtki koji prije bilo kakve odluke o gradnji trgovačkog centra rade detaljnu analizu tržišta i njegovih potreba. Tako se mijenja i način poslovanja investitora i developera jer u krizi nije jednostavno uložiti veliki novac, kakav zahtijeva gradnja i upravljanje trgovačkim centrom. Osim toga, potrošači su konačna mjera uspjeha, a nju je unatoč svim analitičkim metodama vrlo teško predvidjeti pa nakon otvaranja centra treba uložiti mnogo truda i muke kako bi se uspjelo. Ni potpisivanje ugovora sa zakupcima ne jamči uspjeh jer i tu treba uzeti u obzir sve parametre i dobro razmisliti o tome kako ih uskladiti.



Kada je riječ o daljnjem razvoju hrvatskog tržišta, Hanna Bomba-Wilhelmi smatra da bi se od 30 projekata koji se razmatraju gotovo polovina mogla i realizirati. To će pak ovisiti o developerima,investitorima i bankama koje projekte trebaju podržati, ali ponajprije o izlasku hrvatskoga gospodarstva iz krize i povećanju kupovne moći građana.

Iako bi Hrvatska razvojem i gradnjom novih trgovačkih centara i njihovom gustoćom u odnosu na broj stanovnika trebala porasti i biti među vodećim zemljama, to neće značiti i uspjeh bez mnogo muke. Na hrvatskom tržištu jednostavno nije dovoljno biti "dobar" da biste bili uspješni, potrebno je uložiti mnogo truda kako bi se ostvarili ciljevi koji trebaju omogućiti da se bude bolji od drugih.



Hanna Bomba-Wilhelmi ističe kako razvoj, gradnju i upravljanje trgovačkim centrom ne treba olako shvatiti jer je riječ o jednoj od najtežih "disciplina"u sektoru nekretninskog poslovanja. Potrebno je imati odličnu lokaciju i njoj prilagođen razvoj i koncept trgovačkog centra, pritom treba imati iskustva s trgovačkim centrima,poznavati potencijalne kupce.

"Ne smiju se zaboraviti ni budući trendovi, a kriza je upravo pokazala kako se na takve procjene vrlo teško osloniti. Treba imati spremani izlazni scenarij, ali to ne znači gledati sve crno, nego jednostavno imati razrađen način izlaska iz projekta. Posebno je važno znati kako pristupiti potencijalnim zakupcima, kako im predstaviti prednosti cijelog projekta. Neće biti naodmet ni poznavati lokalne čelnike u mjestima gradnje jer to može pridonijeti brzini i kvaliteti razvoja cijelog projekta",objašnjava Hanna Bomba-Wilhelmi.





Ovaj članak je objavljen u prilogu Trgovački centri. Ako se želite pretplatiti, to možete učiniti ovdje.