U idućih osam godina očekuju nas energetski projekti vrijedni 120 milijardi kuna

Hrvatska će u sljedećih osam godina u energetskom sektoru pokrenuti projekte gradnje novih energetskih objekata vrijedne oko 100 milijardi kuna, u projekte povećanja energetske učinkovitosti uložit će još osam milijardi kuna te u projekte izgradnje javnih objekata po modelu javno-privatnog partnerstva sljedećih 14 milijardi kuna, što znači da će do 2020. godine u tom sektoru biti uloženo više od 120 milijardi kuna, a na godišnjoj će se razini investirati prosječno oko 15 milijardi kuna.

Pojedinosti svakoga od tih projekata, zahvaljujući ujedinjenom registru investicija, u svakom će trenutku biti pod kontrolom nadležnih institucija i dostupne javnosti, najavio je predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) Dragan Marčinko, koji je predstavio rad Centra.
 

Nadzor

"U proteklih 20 godina u Hrvatskoj su sagrađena samo dva velika energetska objekta – termoelektrana na ugljen Plomin 2 i hidroelektrana Lešće. Zbog neinvestiranja u energetske objekte danas uvozimo više od 55 posto potrebnih energenata i za to plaćamo 17 milijardi kuna godišnje. Ne pokrenemo li nove investicije, Hrvatska će za 20-ak godina biti energetski ovisna zemlja koja uvozi više od 70 posto energije", upozorio je Marčinko, dodajući kako je uloga CEI-ja da taj negativni trend preokrene i da, kako je objasnio, postane svojevrsni "krizni menadžment" koji će upravljati projektima i investicijama, nadzirati provođenje energetske strategije Hrvatske te koordinirati sve državne institucije i tvrtke zadužene za realizaciju tih projeklata.

Poslovanje CEI-ja organizirano je u tri sektora: Sektor za energetiku, Sektor za javno-privatno partnerstvo (JPP i ESCO) te Sektor za investicije i Javni registar investicija. Sektor za energetiku odgovoran je za koordinaciju realizacije svih strateških projekata u energetskom sektoru koje pokrenu trgovačka društva u energetskom sektoru u kojima država ima vlasništvo. Među najvažnijim konkretnim projektima koji su na početku realizacije Marčinko je izdvojio treći blok TE Plomin, hidroelektranu Ombla i gradnju LNG terminala na Krku, koji će voditi HEP i Plinacro. Sektor za javno-privatno partnerstvo zadužen je za identificiranje, izradu i provođenje projekata po modelu javno-privatnog partnerstva, komuniciranje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i izradu dokumentacije za odabir partnera u javnom nadmetanju.
 

Okvirni programi

U tom se sektoru već prikupljaju okvirni programi za gradnju škola, vrtića, zgrada javne uprave i javnih objekata, prvi radovi trebali bi početi već početkom iduće godine, a do sredine srpnja trebao bi biti izabran i savjetnik za projekte JPP-a.   

U programu obnove i povećanja energetske učinkovitosti javnih zgrada CEI od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zaprima projektne zadatke te na temelju njih raspisuje dokumentaciju za nadmetanje, sklapa energetski ugovor i prati realizaciju energetske obnove. Do sada je raspisano više od 20 natječaja za energetsku obnovu, no prema riječima Josipa Boraka, člana Uprave CEI-a zaduženog za investicije, odaziv investitora vrlo je slab, zbog čega je Centar najavio održavanje serije edukativnih radionica kako bi ih informirao o prednostima modela i potaknuo interes za snažnije uključivanje lokalnih vlasti i investitora.  

Sektor za investicije pokriva područje investicijskih projekata u svim sektorima registrom investicija kao osnovnim alatom te je zadužen za osnivanje i vođenje registra investicija koji će, prema riječima Marka Lončarevića, člana Upravnog odbora zaduženog za taj sektor, najkasnije do kraja ove godine, kada se osigura tehnička podrška i prikupe sve relevantne informacije, biti u potpunosti dostupan javnosti.