Veliki apetiti zakočili ulaganja fondova za gospodarsku suradnju

Iako je bilo očekivano da će Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) u početku izbjegavati visokorizična ulaganja, mogli su iznjedriti više projekata da su malo smanjili očekivanja o zaradi.

U kuloarima se može čuti kako predstavnici mirovinskih fondova, vodećih ulagača u FGS-ove, ocjenjuju da društva za upravljanje tim fondovima odluke o investiranju donose previše oprezno te da se još nisu pokazali spremni za ozbiljnija ulaganja.

Valja naglasiti da je ukupno pet FGS-ova prošle godine na razmatranje dobilo više od 400 prijedloga projekata. No, Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i prvi čovjek Erste Plavog mirovinskog fonda, ističe da je 2011. bila prva godina u poslovanju FGS-ova pa je i broj realiziranih ulaganja mali.

„Broj realiziranih projekata u odnosu na mogući broj analiziranih projekata ne znači nužno da su previše oprezni. Činjenica da su realizirana samo dva projekta govori da mali broj poduzeća ima investicijski projekt koji može biti profitabilan i koji je pripremljen do faze realizacije financiranja. S obzirom na to da je „priority return“ nešto niži od uobičajenog za fondove rizičnog kapitala, može se očekivati da će društva koja upravljaju FGS-ovima izbjegavati visokorizične projekte, barem u početku“, ističe Vlaić.

Uloga države

Mišljenje da se moglo bolje i da su FGS-ovi previše oprezni dijeli i ekonomski analitičar Damir Novotny. „Pitanje je na koji su način bili postavljeni njihovi prospektni ciljevi. Vjerujem da se moglo mnogo bolje da su očekivanja o prinosima bila nešto niže. Budući da država u tim fondovima drži polovinu kapitala, i ona je mogla malo spustiti očekivanja jer ne bi trebala očekivati veliku zaradu, već da se pomogne tvrtkama putem rizičnog kapitala“, ocjenjuje Novotny.

Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, dosadašnju suradnju FGS-ova sa svim ulagačima, pa tako i s mirovinskim fondovima, ocjenjuje iznimno dobrom i konstruktivnom. „Dosadašnji rad FGS-ova je unutar predviđenih planova i ocjenjujemo ga iznimno uspješnim, a dinamika i tempo ulaganja u skladu su sa svjetskom praksom private equity ulaganja. Veličina pojedinog ulaganja determinirana je brojem ulaganja i veličinom pojedinog fonda tako da svaki fond cilja realizirati 10-ak ulaganja. To proizlazi iz objektivne činjenice da se većim brojem ulaganja ne može adekvatno kvalitetno upravljati, a karakteristika private equity ulaganja je da su fondovi aktivno uključeni u rad poduzeća u koja ulažu“, tvrdi Marović. „Realizacija prvih ulaganja od trenutka kada fondovi postanu operativni u prosjeku iznosi više od devet mjeseci, a planirani ciklus investiranja je tijekom prvih pet godina postojanja fonda. Drugih pet godina vrijeme je dezinvestiranja“, objašnjava Marović.

Dva projekta

Podsjetimo, za sada se Quaestus Private Equity odlučio za ulaganje u poljoprivredu kroz dokapitalizaciju tvrtke Fragaria, a izbor Nexus FGS-a pao je na IT sektor i ulaganje u izgradnju Podatkovnog centra Križ. Ukupna vrijednost ulaganja u PC Križ iznosi 140 milijuna kuna, a Nexus u toj greenfield investiciji sudjeluje sa 40 milijuna kuna. Quaestus je pak odlučio „pripomoći“ Fragariju sa 25 milijuna kuna. Ulaganja ostalih FGS-ova – Alternative, Honestas i Prosperus – još se čekaju, a najavljena su za prvo ovogodišnje tromjesečje. O Alternativu se doduše pisalo kako se sprema sudjelovati u konsolidaciji malih hrvatskih banaka, ali je sve ostalo na tomu. Ostali su općenito najavljivali ulaganja u energetski ili IT sektor.

Mirna Marović kaže kako od 400 tvrtki, odnosno projekata, dio nije bio prikladan za ulaganje, u jednom se dijelu nije  mogao postići dogovor s postojećim vlasnicima, a jedan je dio počeo razrađivati mogućnosti ulaganja.

Idejni začetnik FGS-ova, bivši ekonomski savjetnik Vlade i član Uprave Quaestus Investa Borislav Škegro, nije želio komentirati špekulacije o nezadovoljstvu mirovinaca, poručivši kako s Quaestusovim FGS-om nije formalno vezan.