Vlada reže naknade Škegri i FGS-ovima

Vlada razmišlja o smanjenju naknade za fondove gospodarske suradnja sa dva na 1,3 posto, doznaje Business.hr iz izvora bliskih Vladi, iz koje su poručili da se o naknadama još uvijek raspravlja. 

To znači da bi fondovi teoretski mogli zaraditi ukupnih nešto više od dva milijuna proračunskih kuna manje nego što je bilo planirano kada su se uvodili u vrijeme bivše vlade krajem 2010. godine. Toliko smanjenje moguće je samo ako bi zaista raspolagali s predviđenih 300 milijuna kuna po fondu, kako je zamišljeno prilikom njihova osnivanja.

Zoran Zemlić, član Uprave Alternative Private Equityja, jednog od pet osnovanih FGS-ova, kaže da fondovi, svjesni otežane gospodarske situacije, već neko vrijeme razgovaraju s predstavnicima Vlade o rješenju koje bi zadovoljilo sve strane. "Razgovaramo s njima o prilagodbi rada fondova općem gospodarskom trenutku, a naknada je samo jedan od elemenata o kojima se razgovara", rekao je Zemlić.
 

Ne odskače od prakse

Napomenuo je da je važno uvidjeti kako je naknada za upravljanje društvima u Hrvatskoj i do sada bila niža nego u većini europskih zemalja i kao primjer naveo fondove Jeremie u Rumunjskoj i Bugarskoj koji imaju visinu naknade od tri posto.

"Time Hrvatska ni u kojem segmentu ne odskače od europske prakse upravljanja FGS-ovima. Još jednom napominjemo da se naknada, u skladu s međunarodnom praksom rada private equity fondova, isplaćuje iz imovine fonda polugodišnje kako bi društva imala sredstava za svoje operativno poslovanje i kao takva ulazi u ukupnu vrijednost investicija ulagača te se kod dezinvestiranja vraća investitorima zajedno s obračunatim povratom na ulaganje", objasnio je Zemlić.

Potez vlade Zorana Milanovića poklopio se sa sve češćim medijskim napisima o velikim naplaćenim naknadama fondova i prije nego što su počeli ulagati. Najavljeni su kao svojevrsni spas za posrnula poduzeća u vrijeme vladanja Jadranke Kosor, čiji je jedan od ekonomskih savjetnika Borislav Škegro i sam sa svojim Quaestusom osnovao fond gospodarske suradnje. Kako su fondovi najavljeni prilično bombastično, tako je i raslo očekivanje javnosti koja je željela što brže rezultate, pogotovo s obzirom na činjenicu da se država obvezala dodati jednu kunu na svaku kunu ulaganja privatnih ulagača.

Iz fondova su objašnjavali da oni nisu zamišljeni za spašavanje posrnulih poduzeća te da je potrebno mnogo dulje vrijeme do realizacije ulaganja. Kada su predstavnici FGS-ova počeli voditi pregovore o ulaganju u ACI, mediji i stručnjaci, baš kao i vrh ACI-ja, digli su se na noge smatrajući da se ACI može bez problema sam financirati i da ulazak FGS-ova u njegovu vlasničku strukturu nije potreban. Iz FGS-ova i dalje su nastavili braniti svoju poziciju, smatrajući da je ACI-ju potreban njihov kapital, ali čini se da su naposljetku definitivno odustali od te tvrtke.

Zemlić objašnjava da su FGS-ovi počeli raditi u veljači i ožujku 2011. godine, nakon čega je uslijedilo započinjanje procesa ulaganja, odnosno analiza potencijalnih tvrtki i projekata u koje bi fondovi ulagali.
 

Dva ulaganja

Krajem 2011. godine odobrena su i ostvarena ulaganja u tvrtke Podatkovni centar Križ i Fragariju. "Trenutačno se nekoliko projekata nalazi u završnoj fazi odobrenja i realizacije investicija ukupne vrijednosti veće od 270 milijuna kuna, od čega se prve očekuju već za nekoliko tjedana, kojima će se omogućiti zadržavanje odnosno otvaranje znatnog broja radnih mjesta", rekao je Zemlić. Ocijenio je da je dosadašnji rad FGS-ova unutar predviđenih planova i iznimno uspješan.

Tako je Altenative Equity Capital zainteresitan za dokapitalizaciju Centar banke, čime bi ušao na bankarsko tržište i tako započeo konsolidaciju tržišta malih banaka. Zemlić smatra da su dinamika i tempo ulaganja u skladu sa svjetskom praksom private equity ulaganja. "Zahvaljujući partnerskom odnosu s nadležnim državnim institucijama, očekujemo nastavak uspješnog poslovanja te pozitivan kapilarni efekt za hrvatsko gospodarstvo u cjelini", zaključio je Zemlić.