Zauzmi i zavladaj! - skvotiranje po Hrvatskoj je moguće

Skvotiranje je zaposjedanje prostora bez dozvole vlasnika, a najčešće se zaposjedaju prazni i zapušteni prostori čija je vlasnička situacija nejasna. Najveći primjer naseljavanja napuštenog naselja u Danskoj je Christiania, a Metelkova mesto u Ljubljani naseljena je napuštena vojarna bivše JNA. U Hrvatskoj imamo Kulturni centar Karlo Rojc u Puli, a u Zagrebu je u više navrata postojalo nekoliko skvotova.

Riječ squatter je iz engleskog govornog područja, a označava osobu koja se bespravno naseli na tuđem zemljištu. Osim ponajprije praktičnih životnih razloga, postoji i skvotiranje iz političkih razloga, kao dokaz političkih stavova. Time se želi napasti privatno vlasništvo, službena politika, struktura cijena i tržišta.

Zakon tretira skvotere različito

U većini zemalja povredu posjeda obuhvaća kriminalni zakon, no u Engleskoj je skvotiranje dio građanskog zakona. Na njega se gleda kao na obračun dviju strana zbog posjeda u kojem vlasnik mora pokrenuti parnicu protiv skvotera na civilnom sudu, a skvoteri imaju pravo braniti zauzeti posjed.

U Nizozemskoj posjed mora biti prazan najmanje godinu dana da bi se mogao legalno skvotirati. U Škotskoj je to krivično djelo, a u velikom broju zemalja prekršaj koji se rješava građanskom parnicom. Najteže je tretirano u Teksasu gdje čovjek može biti ubijen ako se zatekne na tuđem posjedu. Hrvatska si uzima za pravo da skvotere iz objekta može izbaciti u bilo kojem trenutku, ali se njihov čin ne smatra zločinom.

Bivša pulska vojarna Rojc postala kulturni centar

Kulturni centar Karlo Rojc nalazi se u Puli u kompleksu koji je do 1991. služio kao vojarna JNA, da bi ubrzo postao skvot, a danas kulturni/društveni centar. Zgradu koriste razna udruženja i glazbene grupe, a klubovi su često mjesto okupljanja pulskih studenata, mladih, umjetnika ili pak ljubitelja alternativne glazbe.

Medika kao legalni skvot

Prostor bivše tvornice lijekova Medika ima površinu od nekoliko tisuća četvornih metara i nalazi se u središtu grada u Pierottijevoj 11. Od 2003. u vlasništvu je Grada Zagreba i od tada je stajao prazan, neupotrijebljen i izložen propadanju. U studenome 2008. suradnjom zagrebačkih skvotera i udruge Attack! otvorena su vrata Medike. Prostor je legaliziran, a 1. siječnja 2009. nakon posjeta Milana Bandića novogodišnjem tulumu potpisan je ugovor s Gradom.

Kiseljak, Taxi remont i kuglana

U Zagrebu je postojao skvot poznat pod imenom Vila Kiseljak na Knežiji. To je bila stara napuštena kuća koju je skvoterima prepustio njezin vlasnik. Vila Kiseljak je skvotirana 2002. godine i smatra se potpuno uspjelim pokušajem skvotiranja u Zagrebu.

Taxi remont je bio kompleks napuštenih hala u Ulici Božidara Adžije, a jedni od prvih stanovanja zabilježeni su 1998. godine. Kuglana, koja se nalazila iza autobusnog kolodvora u Strojarskoj, skvotirana je 1994. ponajprije radi pokušaja stvaranja prostora za alternativnu kulturu. Na temelju te akcije i iskustva kasnije su nastali drugi projekti poput Autonomne tvornice kulture - Attack! (današnja AKC Medika).

Pozitivni efekti skvotiranja

Špekulacije s nekretninama svaki danom zauzimaju sve veće razmjere, a jedan od simptoma su prazne zgrade čiji vlasnici čekaju da cijena kvadrata naglo naraste. U najgorem slučaju takve se zgrade ruše i pretvaraju u parkinge i trgovačke centre. Tako skvotiranje, kao što se pokazalo u praksi u Hrvatskoj, ipak ima veoma pozitivne efekte kako na ublažavanje stambene krize tako i na kulturnu ponudu grada.