Fenomenalan početak godine za valute brzorastućih država

Valute brzorastućih država početkom ove godine ostvarile su najveći rast u odnosu na američki dolar od početka ovoga stoljeća. Meksički pesos, brazilski real i indijska rupija tijekom siječnja ojačali su više od pet posto u odnosu na dolar, polako se oporavljajući od oštrog pada posljednjih mjeseci, piše Financial Times.

„Ovo je bio spektakularan početak godine za valute brzorastućih država“, tvrdi Anne Benoit, analitičarka brzorastućih tržišta u francuskoj banci Société Générale.

Pesos i rupija ojačali su u siječnju sedam posto, a brazilska valuta i ruski rubalj šest posto od početka ove godine. No to ne vrijedi samo za navedene valute, nego i za cijelu skupinu od 15 valuta brzorastućih država. Prosjek rasta ovoga siječnja veći je od povijesnoga siječanjskog, i to po prvi put u 21. stoljeću. Kolumbijski pesos aprecirao je više od sedam posto, a njegov čileanski „imenjak“ ojačao je 5,7 posto. S druge strane, zajednička europska valuta, japanski jen i britanska funta prošli su mjesec ojačali manje od 1,5 posto u odnosu na dolar.
 

Dobre prilike

Rast ne samo valuta nego i dionica na tržištima brzorastućih država može se zahvaliti naglom padu averzije prema riziku kod međunarodnih investitora. Naime, nakon lanjskog oštrog pada cijena na svjetskim burzama, fond menadžeri ponovno vide „dobre priče“ diljem svijeta, a posebno u državama s velikm potencijalom gospodarskog rasta. Tu tezu potvrđuju i brojke. Prema podacima tvrtke EPFR Global, samo posljednjeg tjedna u siječnju investitori su uložili 4,4 milijarde dolara u dionice i obveznice na brzorastućim tržištima. To je najviši iznos još od travnja 2011. godine. To je utjecalo i na 10-postotni skok indeksa MSCI Emerging Markets, koji je tijekom prošle godine potonuo 21 posto.

Gledano pojedinačno, val optimizma zapljusnuo je egipatsko tržište kapitala koje je skočilo 25 posto. Mađarska, najlošiji đak tranzicijske škole, porasla je 21 posto, a izniman skok od 19 posto ostvarila je Turska. Kad je riječ o obveznicama u lokalnim valutama, u fokusu investitora posebno su bile turske, južnoafričke i brazilske obveznice. Međutim, unatoč impresivnom rastu, valute brzorastućih država još se nisu posve oporavile od pada uzrokovanog povlačenjem investitora iz azijskih i južnoameričkih tržišta. Efekt povlačenja kapitala posebno je bio primjetan u drugoj polovini prošle godine kada su kulminirali strahovi o sudbini eurozone.

Ove godine mogli bismo svjedočiti o potpuno drukčijoj priči. Inozemni valutni analitičari ocjenjuju kako će u 2012. valute brzorastućih država zabilježiti znatno bolje rezultate u odnosu na dolar i euro. Američka banka JPMorgan izvijestila je kako je veći broj njezinih klijenata napustio dolar i euro te uložio na klađenje na rast meksičkog pesosa i brazilskog reala. K tome, analitičari švicarskog UBS-a preporučili su klijentima posudbu eura radi investiranja u valute koje nude viši prinos, poput južnoafričkog randa i turske lire.
 

Obuzdavaju divljanje

Kao i uvijek, i u ovoj priči postoji poznati „ali“. Naime, valute brzorastućih država podložne su čestim intervencijama središnjih banaka tamošnjih država. Analitičari smatraju kako su takvi potezi monetarnih vlasti u brzorastućim državama vrlo vjerojatni, posebno ako snažna aprecijacija tih valuta uspori izvoz. To posebno vrijedi u okolnostima mogućeg usporavanja globalnog rasta. U Brazilu su već svjesni da naglo jačanje reala može naškoditi ekonomiji. Ipak, mnogo se ne može učiniti. Tako je brazilski ministar trgovine Fernando Pimentel u četvrtak izjavio kako je vlada ograničena u mogućnostima da oslabi valutu i da je glavnina tog posla na središnjoj banci.

Od 2010. do današnjih dana tamošnja je vlada poduzela niz mjera kako bi usporila jačanje reala, poput utrostručenja poreza na inozemne kupnje brazilskih obveznica. U odnosu na početak veljače 2009. real je ojačao 34 posto u odnosu na dolar, navodi Bloomberg.
 
 

PREOKRET
I dionice na popustu

 
Kao i za valutna tržišta, za tržišta kapitala zemalja u razvoju analitičari smatraju da izvrstan siječanj ne znači kraj rasta za ovu godinu. "Nakon što su se prošle godine investitori opekli, očekujemo da će zemlje BRIK-a biti među najuspješnijim tržištima u 2012.", izjavio je za Reuters analitičar u Ned Davis Researchu Anthony Welch, govoreći o burzama u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini, te dodao kako misli da je "dobro vrijeme da se poveća izloženost" tim tržištima kapitala.

Direktor u Van Eck Globalu David Semple kao dodatnu privlačnost zemlja u razvoju istaknuo je činjenicu da se na tamošnjim burzama dionicama, čak i nakon nedavnog rasta, trguje uz popust u odnosu na njihove povijesne vrijednosti. "Nije tako jeftino kao u postkriznom razdoblju kasne 2008. i rane 2009., ali prilično je atraktivno", izjavio je Semple.

 

OPORAVAK ZAJEDNIČKE VALUTE
Solidan mjesec eura, HNB 'izvukao' kunu

 
Iako siječanj nije donio rješenje europske dužničke krize, euro je u prvom mjesecu ove godine u odnosu na dolar skočio 1,55 posto i na kraju mjeseca vrijedio 1,31 dolara.

Najveći dio zasluga za taj rast pripada pregovorima Grčke i privatnih kreditora o restrukturiranju dugova posrnule članice eurozone, koji još nisu donijeli rješenje koje bi Grčkoj omogućilo da u ožujku izbjegne bankrot. Međutim, stižu pozitivni signali, što je bilo dovoljno da uvjeri investitore kako je dogovor na pomolu.

U odnosu nakunu euro je upisao rast od 0,46 posto i siječanj završio na 7,5648 kuna, no u njegovo se kretanje čak tri puta umiješala Hrvatska narodna banka.

HNB je u dvije devizne intervencije na tržište pustio čak 327 milijuna eura - 5. siječnja prodano je 197 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,532527 kuna, a ni dva tjedna poslije, 17. siječnja, Hrvatska narodna banka se riješila 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,546319 kuna.

Budući da ti potezi nisu doveli do željene stabilizacije tečaja, Savjet HNB-a je 26. siječnja stopu obvezne pričuve banaka povećao sa 14 na 15 posto, čime je iz banaka povučeno oko 3,1 milijardu kuna, i to 2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve.