Koji iznos trebate?
Koji rok plaćanja želite?
Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 500 € na maksimalan rok do 30 dana!
Kredit bez banke: tko još smije kreditirati
Banka nije jedini izvor kredita u Hrvatskoj, ali jest jedini koji većina ljudi poznaje. Izvan bankovnog sustava postoji nekoliko vrsta davatelja, svaki sa svojim pravilima, nadzorom i cijenom. Razlika među njima veća je nego što se čini iz oglasa.
Nebankarske kreditne institucije
Društva koja imaju odobrenje za davanje potrošačkih kredita i upisana su u registar koji vodi Ministarstvo financija. Nisu banke, ali su uređena i nadzirana.
Korisnik ima ista prava kao kod banke: standardne informacije prije potpisa, odustanak u roku od četrnaest dana, prijevremenu otplatu uz razmjerno smanjenje troškova i zaštitu od prekomjerne efektivne kamatne stope. Odobravaju brže i uz manje dokumentacije, a razliku naplaćuju kroz kamatu.
Kreditni posrednici
Ne daju kredit sami nego posreduju do davatelja. I oni moraju biti upisani u registar. Posrednik mora navesti da posreduje, za koga radi i naplaćuje li naknadu te tko je plaća.
Kreditne unije
Djeluju na načelu članstva i kreditiraju svoje članove, često uz povoljnije uvjete od nebankarskih davatelja. Uvjet je učlanjenje, a kod nekih i minimalno razdoblje članstva prije prvog kredita.
Leasing društva
Za financiranje vozila i opreme. Kod financijskog leasinga vlasnik predmeta je leasing kuća do isplate posljednje rate. Usporedba s namjenskim kreditom nalazi se na stranici auto krediti.
Poslodavac i bliske osobe
Predujam plaće ili pozajmica zaposleniku rješava se s računovodstvom, bez kamate ili uz simboličnu. Zajam od bliske osobe je najjeftiniji izvor, ali traži jasan pisani dogovor o iznosu, roku i načinu vraćanja; detalji su na stranici privatna pozajmica.
Gdje prestaje zakonito
Nuđenje kredita potrošačima javno i uz kamatu je djelatnost koja traži odobrenje. Privatne osobe koje oglašavaju pozajmice uz kamatu izlaze iz tog okvira, a takvi su oglasi i najčešći kanal prijevare s naknadom unaprijed.
Provjera je uvijek ista: usporedite naziv društva, OIB i sjedište s registrom Ministarstva financija, odnosno s evidencijama HNB-a za kreditne institucije. Ako podataka nema ili se ne poklapaju, prekinite postupak.
Kako usporediti bankovnu i nebankarsku ponudu
Zatražite izračune za isti iznos i isti rok i usporedite efektivne kamatne stope, pa izračunajte ukupan iznos plaćanja. Uračunajte i obvezne proizvode poput police ili paketa računa.
Ako novac ne treba istog dana, banka je gotovo uvijek jeftinija. Postupak je na stranici usporedba kredita, pregled izvora na stranici gdje posuditi novac, a ponude na stranicama krediti bez banke i brzi krediti online.
Česta pitanja
Je li nebankarski kredit zakonit?
Jest, ako davatelj ima odobrenje i upisan je u registar. Nezakonito je davanje potrošačkih kredita bez odobrenja.
Vrijede li mi ista prava kao kod banke?
Vrijede. Zakon o potrošačkom kreditiranju ne razlikuje banku od drugog davatelja u pogledu prava potrošača.
Smije li mi strani davatelj odobriti kredit?
Samo ako ima odgovarajuće odobrenje za pružanje usluga u Hrvatskoj. Bez toga ostajete izvan zaštite domaćih propisa.
Je li kreditna unija sigurna kao banka?
Podliježe vlastitom nadzoru i pravilima koja se razlikuju od bankovnih. Prije učlanjenja provjerite uvjete i status institucije.
Pročitajte više o kreditima na našem Blogu!
Krediti za ovršene: prava, zaštićeni račun i put do deblokade
Ovrha na plaći ili računu mijenja pristup kreditiranju iz temelja. Dok traje blokada, novi kredit gotovo nije moguć jer bi isplaćena sredstva odmah otišla na namirenje postojećih osnova. Ipak, postoji nekoliko prava i koraka koji su u toj situaciji...
Kako platiti i zatvoriti ovrhu?
Ovršni postupak ili ovrha je postupak u kojem ovrhovoditelj (fizička ili pravna osoba), uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje naplatu svojih dugovanja. Zbog neučinkovitosti naplate, prije nekoliko godina od banaka je preuzela...
Kako dobiti kredit
Kako dobiti kredit? – pitanje je koje si je svatko od nas postavio barem jednom životu. A ako je sudeći po Hrvatima, traženje financijske pomoći od banaka nije nam stranao. Građani Hrvatske imaju dug od 15 milijardi eura u kreditima s time da najveći...
Home »


